Pregled bibliografske jedinice broj: 1083289
Školska pedagogija
Školska pedagogija. Pula: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, 2020 (monografija)
CROSBI ID: 1083289 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Školska pedagogija
(School Pedagogy)
Autori
Kadum, Sandra ; Šuvar, Vedrana ; Tomić, Ruža
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
Grad
Pula
Godina
2020
Stranica
324
ISBN
978-953-8278-42-6
Ključne riječi
škola, odgoj, školski odgoj, školska pedagogija, razvoj, učitelj, učenik, stručni suradnici, roditelji
(school, education, school education, school pedagogy, development, teacher, student, professional associates, parents)
Sažetak
Knjiga „Školska pedagogija“ namijenjena je studentima nastavničkih i filozof-skih te edukacijsko-rehabilitacijskih fakulteta koji se pripremaju za poziv odgojitelja i koji će potom svoju profesionalnu djelatnost usmjeriti na rad u ustanovama odgoja i obrazovanja, u osnovnim i srednjim školama. U knjizi su metodološki i znanstveno-stvaralački elaborirani i predstavljeni sintetizirani odgojno-obrazovni sadržaji koji mogu poslužiti učiteljima i stručnim suradnicima osnovne i srednje škole koji se bave odgojno-obrazovnim radom u njima. U koncipiranju ove knjige/udžbenika pošlo se od programa koji se studiraju u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, ali i u drugim državama okruženja, koji mogu poslužiti kao orijentacija za kolegij Školska pedagogija. Sadržaji knjige strukturirani su u 14 poglavlja. U prvom poglavlju obrazložen je pojam odgoja, značaj i potreba proučavanja školske pedagogije i školskog odgoja. U drugom poglavlju riječ je o pojmu proučavanju školske pedagogije i školskog odgoja, zatim je elaboriran njezin predmet i značaj te preciziran cilj i zadaci koji se pred nju, kao pred znanost, postavljaju. Treće poglavlje posvećeno je elaboraciji mjesta školske pedagogije u sustavu odgojnih znanosti, obrazložena je njezina veza i odnos s drugim odgojnim znanosti-ma, s psihologijskim znanostima, kao i s ostalim znanostima koje su s njome u do-ticaju i koriste njezina iskustva i spoznaje kako bi doprinijele afirmaciji školskog odgoja i rješavanju problema koji se tiču školske pedagogije i školskog odgoja. U četvrtome poglavlju elaborirane su metodološke specifičnosti školske peda-gogije, razrađene su metode, tehnike i instrumenti koji se koriste u istraživanjima škole i školskog odgoja. Peto poglavlje razrađuje povijesni razvoj škole od njezine pojave pa tijekom društveno-ekonomskih formacija do današnjeg razvoja društva. U njemu je jednako tako predstavljen pregled rada i djelovanja istaknutih pedagoških reformatora tijekom povijesti školskog odgoja. Šesta cjelina posvećena je ulozi škole u društvenim promjenama. Predstavljene su teorije škole, suvremene doktrine o deskolarizaciji i školi, škola budućnosti i nje-zine karakteristike, alternativni školski sustavi, waldorfske škole, karakteristike kva-litetne škole, a razrađeno je i školstvo u svijetu. U sedmom poglavlju pod nazivom Odgojno-obrazovna struktura škole primje-nom analitičko- deskriptivne metode i induktivno-deskriptivnim putem predstavljena je organizacija života i rada škole. Elaborirane su njezine konstitutivne karakteristike, položaj i značaj, uloge, oblici školskog odgojno-obrazovnog rada (nastave, izvannas¬tavnih aktivnosti, slobodnih aktivnosti, produženog boravka učenika u školi). Razra¬đena je organizacija rada u školi, planiranje i programiranje, profesionalna orijentacija i profesionalno informiranje, dan je pregled odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Opisano je zakonodavstvo o školi i obrazovanju, vođenje peda¬goške dokumentacije o školi te razrađen razvoj školstva u Hrvatskoj, BiH i u svijetu, karakteristike suvremene škole, razlike između tradicionalne i suvremene kvalitetne škole te odgojna djelatnost u nastavi. Ciljevi i zadaci te oblici školskog odgoja, osnovne karakteristike i osnovni poj-movi, koji se odnose na odgojni rad te filozofija i razvoj inkluzivne škole, sadržaj su osmoga poglavlja. U devetom poglavlju posebna je pozornost posvećena činiteljima školskog rada: učitelju (pedagoškom određenju, karakteristikama ličnosti, kompetencijama, ulogama i poteškoćama u njegovome radu), učeniku (darovitim učenicima, učenicima s pore¬mećajima u ponašanju, učenicima s teškoćama u razvoju i teškoćama i načinima nji¬hovog školovanja i odgoja), stručnim suradnicima u školi, razredniku i roditelju kao odgojitelju. Deseto poglavlje posvećeno je razradi karakteristika razreda, razrednog odjela, razlike između čistih i kombiniranih razreda, odjela ; stilova vođenja odjela, razreda ; odgojnom radu razrednika i pedagoškoj klimi i njezinoj ulozi u odgojnom radu. U jedanaestom poglavlju riječ je o pedagoškoj klimi u školi, njezinim karakte-ristikama, oblicima, razvoju i značaju. U dvanaestom poglavlju elaborirana je deontologija učiteljske profesije i na-glašena potreba za edukacijom i permanentnim obrazovanjem, cjeloživotnim obrazo¬vanjem i profesionalnim razvojem. Trinaesto poglavlje predstavlja oblike suradnje obitelji i škole, naglašuje značaj suradnje i potrebu suradnje obitelji i školskih stručnjaka u odgoju djece. U posljednjem, četrnaestom poglavlju, razrađen je rad školske savjetodavne službe (oblici, potreba za stručnjacima, metode, faze i tijek rada). Na samome kraju navedena je konzultirana literatura te Sažetak s ključnim riječima na hrvatskom i engleskom jeziku. Autorice su dale jednu viziju školske pedagogije koja može poslužiti za nove asocijacije i kritičke procjene kako bi se došlo do još boljih i kvalitetnijih rješenja što bi obogatilo teoriju i praksu škole i školskog odgoja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija