Pregled bibliografske jedinice broj: 1083276
Bećarac - deseterac s porukom
Bećarac - deseterac s porukom // Računalno jezikoslovlje i Zlatna formula hrvatskog jezika
Osijek, Hrvatska, 2020. (predavanje, domaća recenzija, neobjavljeni rad, ostalo)
CROSBI ID: 1083276 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bećarac - deseterac s porukom
(Becarac - ten-part with message)
Autori
Vinarić, Matej
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
Računalno jezikoslovlje i Zlatna formula hrvatskog jezika
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 25.09.2020. - 26.09.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
bećarac ; folklor ; tekst ; kontekst ; historija
(bećarac ; folklore ; text ; context ; history)
Sažetak
Bećarac je oblik napjeva s područja Šokadije (geografska kulturna regija na kojoj žive Hrvati Šokci) koji se sastoji od dvije sastavnice: teksta (deseterački dvostisi/trostisi) i pripadajućeg melodijskog obrasca. Obje sastavnice su promjenjive i ovise o više elemenata. Melodija ovisi o pjevaču i geografskom području. Melodije su uglavnom slične, imaju jednaku glavnu dionicu, ali imaju određene varijacije u pojedinim elementima. Međutim, naglasak ovoga izlaganja je na tekstu i kontekstu. Tekst bećarca je odraz vremena u kojemu nastaje, te se smatra komunikacijskim kanalom između različitih društvenih skupina i/ili pojedinaca. Budući je bećarac od 2011. godine uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, izvođači bećarca, etnolozi, folkloristi, etnomuzikolozi i dr., su dobili zadatak proučavati i pratit načine očuvanja bećarca u današnjoj svakodnevici. Dosadašnja istraživanja ove glazbeno/folklorne forme temeljila su se na zapisivanju tekstova i djelomične analize teksta i konteksta. Ovaj rad poseban naglasak stavlja na analizu konteksta bećarca te donosi primjere iz prošlosti i iz novijih vremena iz kojih se može iščitavati načelo aktualizacije. Promišlja se o mogućnosti korištenja bećarca kao povijesnog izvora na trostruki način: analiza vremena u kojemu je nastao, analiza teksta (arhaizmi, novotvorenice i tuđice u navedenoj formi), analiza autora/izvođača (dob, obrazovanje). Navedeno izlaganje doprinosi historijskoj, lingvističkoj i etnološkoj znanosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija
