Pregled bibliografske jedinice broj: 1083272
Prijepori između prava na slobodu govora i prava na privatnost : politika i prakse samoregulacije medija u Europskoj uniji : doktorska disertacija
Prijepori između prava na slobodu govora i prava na privatnost : politika i prakse samoregulacije medija u Europskoj uniji : doktorska disertacija, 2019., doktorska disertacija, Doktorska škola, Osijek
CROSBI ID: 1083272 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prijepori između prava na slobodu govora i prava
na privatnost : politika i prakse samoregulacije
medija u Europskoj uniji : doktorska disertacija
(Controversy between the right to freedom of speech
and the right to privacy : media self-regulation
polices and practices in the European Union :
doctoral thesis)
Autori
Zekić Eberhard, Nefreteta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Doktorska škola
Mjesto
Osijek
Datum
12.07
Godina
2019
Stranica
194
Mentor
Najil Kurtić
Neposredni voditelj
Nefreteta Zekić Eberhard
Ključne riječi
sloboda izražavanja, samoregulacija medija, medijska etika, medijska deontologija, samoregulacija medija u EU, pravo na privatnost
(freedom of expression, media self-regulation, media ethics, media deontology, media self-regulation in the EU, right to privacy)
Sažetak
Cilj ovoga rada istražiti je potencijal samoregulacije medija kao faktora koji može doprinijeti harmonizaciji slobode izražavanja, kao temeljenog ljudskog prava na kojem svoj rad zasnivaju mediji, u koliziji s drugim ljudskim pravima. U ovom radu potentnost samoregulacije medija ispituje se na slučaju kolizije slobode izražavanja s pravom na privatnost. Samoregulacija medija, koja se oslanja prvenstveno na medijsku etiku i deontologiju medija, ispituje se kroz studije slučaja pet država, članica Europske unije, a potencijal samoregulacije postavlja se u poredbu sa zakonskom regulacijom kroz primjere precedente prakse Europskog suda za ljudska prava. Slučaj Republike Hrvatske je obrađen i kroz primjere odluka samoregulacijskog tijela Hrvatskog novinarskog društva vezano uz slučajeve povrede medijske etike u hrvatskom medijskom prostoru. Snaga i slabost samoregulacije, točnije njezina funkcionalnost, i s druge strane razlozi neučinkovitosti, determinirani su kroz kvalitativan dio istraživanja, točnije kroz dubinske intervjue u kojima su stručnjaci s područja medija, pravosuđa i medijskog prava te javnosti ukazali na najranjivija područja medijske samoregulacije. Kroz rad se daje iscrpan pregled medijske samoregulacije, samoregulacijskih akata i tijela u državama Europske unije, njihove sličnosti i razlike, kao i medijske politike Europske unije i zakonske regulacije te se sugerira i nudi rješenje kojim bi se premostio jaz u slučajevima neučinkovitosti samoregulativnih rješenja, a kao najboljih medijatora između države, zakonskih rješenja i maksimalnog uživanja slobode izražavanja u medijima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
Profili:
NEFRETETA ZEKIĆ EBERHARD
(autor)