Naslov
Povratak u Republiku Hrvatsku: percepcija i preporuke hrvatskih iseljenika iz Australije i Sjedinjenih Američkih Država
(Return migration to the Republic of Croatia: Perception and recommendations of Croatian diaspora members from Australia and United States of America)

Autori
Mesarić Žabčić, Rebeka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država

Urednik/ci
Perić Kaselj, Marina

Izdavač
Institut za migracije i narodnosti (IMIN)

Grad
Zagreb

Godina
2020

Raspon stranica
(1084)-(1096)

ISBN
978-953-6028-38-2

Ključne riječi
Australija, migracije, povratak, Republika Hrvatska, Sjedinjene Američke Države
(Australia, migration, return, Republic of Croatia, United States of America)

Sažetak
U radu se raspravlja o pretpostavkama povratka hrvatskih iseljenika iz Australije i Sjedinjenih Američkih Država. Cilj rada je analiza percepcije i konkretnih preporuka, a koje bi poslužile kao osnova za izradu djelotvornog i održivog programa povratka. Povratna migracija, kao sastavni dio migracijskog procesa već je duži period predmet istraživačke pažnje i interesa. Dio znanstvenika smatra da je povratna migracija, s obzirom na količinu istraživačkog interesa, zakinuta u odnosu na proces emigracije odnosno imigracije stanovništva. Zbog različitih pristupa povratnim migracijama i neujednačene kategorizacije povratnih migranata u migracijskim politikama i statistikama država otežano je njihovo praćenje i usporedba na međunarodnoj razini (Kuschminder, 2013 ; OECD, 2008). Također, povratne migracije su u nepovoljnijem istraživačkom položaju zbog poteškoća prisutnih u statistikama i njihovom praćenju, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Pouzdaniji statistički podaci o povratnim migracijama izostaju jer mnoge imigracijske zemlje ne bilježe odlazak migranata dok zemlje podrijetla ulazak vlastitih građana često ne tretiraju kao imigraciju (OECD, 2008). S obzirom na povećanu mobilnost ljudi u okviru suvremenih međunarodnih migracija (Castles, 2000), ranije predodžbe o povratku kao „proces(u) zatvaranja migracijskog ciklusa...” (Nejašmić, 1981, prema Peračković, 2006) i trajnom naseljavanju zemlje podrijetla, danas je zamijenilo gledište prema kojem je povratak tek jedan korak u migracijskom ciklusu, a ne nužno njegov završetak. (Riiskjaer and Nielsson, 2008 ; Stefannson, 2006, prema Kuschminder, 2013). Rad se temelji na istraživanju provedenom tijekom 2017. i 2018. godine koje je uz anketu obuhvaćalo i polustrukturirane individualne intervjue hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka iz Australije i Sjedinjenih Američkih Država. Fokus u radu je stavljen isključivo na analizu odgovora iz ankete i intervjua, a koja je obuhvaćala i odnosi se na percepciju i preporuke za povratak u domovinu hrvatskih iseljenika iz Australije i Sjedinjenih Američkih Država. Iako generalno kod svih iseljenika postoji mogućnost da se vrate u zemlju podrijetla, moramo uzeti u obzir da su sve odluke iseljenika kao i percepcije i preporuke o povratku u stvarnosti uvijek podložne promjenama. Rezultati istraživanja mogu se vezati i uz mit o povratku (Bolognani, 2015), putem kojeg iseljenici dobivaju snagu, moć i vrijednost u mjestima gdje im je isto zanijekano, dok istovremeno mit o povratku utječe i na strukturu života iseljenika u inozemstvu te utječe na sam povratak, ali i moguća ulaganja u zemlji podrijetla. Sam povratak u domovinu (novo preseljenje ili još jedno preseljenje tijekom iseljeničkog života) je ujedno i nova mobilnost istih osoba koji time završavaju svoj životni migracijski ciklus/cirkulaciju te ulaze u proces prilagodbe u ne/poznatu staru ili novu sredinu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA