Naslov
Perzijski mudraci spasili crkvu u Betlehemu
(Persian sages saved the church in Bethlehem)

Autori
Lujić, Božo

Izvornik
Svjetlo riječi (1512-6986) 9 (1991), 94; 13-15

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Betlehem ; Judeja ; perzijski mudraci ; Palestina ; Konstantin ; povijest ; Crkva rođenja ; bazilika
(Bethlehem ; Judea ; Persian sages ; Palestine ; Constantine ; history ; Church of the Nativity ; basilica)

Sažetak
Betlehem je imao svojevrsnu kršćansku povijest do početka četvrtog stoljeća dok kršćanstvo nije postalo legalnom religijom. Priznavanje kršćanstva i sloboda donijeli su novi zamah na mnogim područjima, a posebice na građevinskom polju. Međutim, Palestina je odvajkada bila nemirno područje. Dakako da je sve to utjecalo i na vjerski i građevinsko-obnoviteljski život. Za kršćanstvo na tim prostorima, ali ne samo za njega, bila je to povijest boli i suza. Car Konstantin, uvažavajući bogatu kršćansku predaju o mjestu Isusova rođenja, te htijući na dostojan način označiti to mjesto, dao je nalog da se otpočne s izgradnjom crkve rođenja god. 326. ps. Kr. Za vrijeme samarijskog ustanka spočetka 6. st. bazilika je teško oštećena. Međutim, već je car Justinijan oko 530. dao obnoviti oštećenu crkvu. Inače, za baziliku u Betlehemu može se reći da je jedina crkva u Palestini koja je u nemirnim povijesnim vremenima u svojim bitnim elementima ostala sačuvana do danas. Kako se to dogodilo? Zanimljiv je svakako slučaj što se zbio prilikom upada Perzijanaca u Palestinu god. 614. U svom silovitom naletu oni su razrušili sve kršćanske crkve, osim crkve u Betlehemu. Razlog za to naveden je u Pismu jeruzalemske biskupske sinode iz godine 836.: ''Kad su Perzijanci razorili sve gradove u Siriji i došli u Betlehem, s čuđenjem su ugledali perzijske mudrace... Iz velikog poštovanja i iz dragog strahopoštovanja pred svojim precima počastili su mudrace i poštedjeli crkvu. Tako ona postoji sve do naših dana''. Danas je cjelokupni kompleks u vlasništvu triju kršćanskih zajednica: grčke, armenske i katoličke koja je zastupljena po franjevcima koji se brinu za ovo svetište, kao i inače gotovo za sva sveta mjesta u Sv. Zemlji. Time je zapravo ukinut monopol jedne kršćanske zajednice nad tim svetim mjestom. Možda bi nam zajednička nazočnost i molitva na svetim mjestima mogla biti upozorenje na veću potrebu zajedničkog uvažavanja i dijaloga ne zaboravljajući dakako da je različitost znak bogatstva a ne siromaštva?!

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Arheologija

POVEZANOST RADA