Naslov
Dobna diskriminacija na hrvatskom tržištu rada u kontekstu socijalne osviještenosti i europskog zakonodavnog okvira
(Age discrimination on the Croatian labor market in in the context of social awareness and the European legislative framework ZAKONODAVNOG OKVIRA)

Autori
Zekić Eberhard, Nefreteta

Izvornik
Pravni vjesnik : časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku (0352-5317) 30 (2014), 2; 329-344

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
dob ; diskriminacija ; dobna diskriminacija ; tržište rada

Sažetak
Prema demografskim pokazateljima (2012.) svaki je peti stanovnik Europe stariji od 60 godina. Prosječna starost stanovništva Hrvatske 1991. iznosila je 37, 1 godina, a 2011. se povećala na 41, 7 godina. Istovremeno, prema istraživanju Europske komisije, dobna diskriminacija najčešće je doživljeni oblik diskriminacije u Europskoj uniji. Rezultati dobiveni na temelju ankete među nezaposlenim osobama i poslodavcima u Hrvatskoj pokazali su kako obje kategorije smatraju da je na hrvatskom tržištu rada također najprisutnija dobna diskriminacija. Zabrana diskriminacije u hrvatskom je pravnom sustavu ustavna kategorija, a Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju usvojila europski antidiskriminacijski zakonodavni okvir, koji se smatra jednim od najnaprednijih zakonodavnih okvira u svijetu. Unatoč sofisticiranim zakonima dosadašnja istraživanja pokazuju kako gotovo trećina poslodavaca, te nešto više od polovine nezaposlenih ne pokazuje razumijevanje pojma diskriminacija, a trećina i nezaposlenih i poslodavaca uopće ne zna je li diskriminacija zakonom kažnjiva ili nije. Ovi rezultati dijelom objašnjavaju i činjenicu da je prva pravomoćna presuda za dobnu diskriminaciju u Hrvatskoj donesena tek prošle godine. Također problematici dobne diskriminacija na tržištu rada u Hrvatskoj do sada nije pruženo dovoljno prostora niti u znanstvenoj obradi, a pristupano joj je većinom jednodimenzionalno u kontekstu „obveznog umirovljenja“ u dobi od 65 godina, koje je po nekim stručnjacima arbitrarno određena granica između radnikove produktivnosti i neproduktivnosti. U obradi teme autorica je koristila statistiku i rezultate dosadašnjih mjerodavnih anketa, kao i relevantne radove pravnih teoretičara. U ovom radu cilj je preispitati koliko je zakonodavni okvir dostatan u borbi protiv dobne diskriminacije bez institucionalne potpore u osvješćivanju društva o pomicanju dobnih granica, životnog vijeka i radne produktivnosti stanovništva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Politologija, Informacijske i komunikacijske znanosti, Demografija, Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA