Naslov
Načelo zakonitosti u savremenom međunarodnom krivičnom pravu: srednji put između kontinentalnog i angloameričkog koncepta zakonitosti?
(The Principle of Legality in Modern International Criminal Law: A Middle Way Between Continental and Anglo-American Concept of Legality?)

Autori
Petrović, Borislav ; Smailagić, Nedžad

Izvornik
Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu / Yearbook of the Law Faculty in Sarajevo (0581-7471) 59 (2016); 297-324

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Međunarodno pravo ; zakonitost ; načelo zakonitosti ; kontinentalni koncept ; angloamerički koncept
(International law ; legality ; principle of legality ; continental concept ; Anglo-American concept)

Sažetak
U radu se razmatra načelo zakonitosti kao jedno od temeljnih načela (međunarodnog) krivičnog prava. Rasprave o njegovom opsegu i dometu obilježile su razvoj međunarodnog krivičnog prava od Drugog svjetskog rata do danas, smještajući rasprave o načelu zakonitosti između koncepta striktne zakonitosti prihvaćene u evropskoj kontinentalnoj pravnoj tradiciji i elastičnijem shvatanju karakterističnom za angloameričku pravnu tradiciju. Nakon razmatranja kako je načelo zakonitosti koncipirano u dvjema tradicijama, autori pružaju historijski pogled na postupke vođene poslije Drugog svjetskog rata zaključujući da je ograničeno prihvatanje ovog načela u presudama nirnberškog i tokijskog suda, koje je koncepcijski blisko angloameričkom shvatanju, predstavljalo temelj za njegovo definiranje u međunarodnom pravu, posebno u okviru dokumenata o ljudskim pravima i Ženevskim konvencijama. Time je postavljen okvir ovog načela koji uvažava različite pravne tradicije i nacionalna zakonodavstva, ali je istovremeno postavljen temelj savremenom međunarodnom krivičnom pravu. Činjenica da statutima MKSJ i MKSR nisu definirani mnogi instituti općeg dijela, pa time ni načelo zakonitosti, ostavila je širok prostor sudovima za koncipiranje stava o opsegu ovog načela, pri čemu je primjetna tendencija u sudskoj praksi u prihvatanju jedino običajnog prava kao izvora međunarodnog krivičnog prava, čime je konvencijsko pravo stavljeno u drugi plan rezultirajući, između ostalog, naglašenim sudskim aktivizmom, što ukazuje na fleksibilno poimanje načela zakonitosti. U Rimskom statutu, osim preciznije opisanih krivičnih djela, predviđene su i posebne odredbe posvećene načelu zakonitosti, što predstavlja značajan odmak i daje osnova za zaključak da je to načelo implementirano na znatno višem nivou u odnosu na ad hoc sudove te da se time bliži kontinentalnom shvatanju načela zakonitosti. Međutim, autori su mišljenja da potpuna njegova primjena, onako kako je shvaćeno u kontinentalnoj pravoj tradiciji, nije moguća zbog pluraliteta izvora međunarodnog (krivičnog) prava.

Izvorni jezik
Ostalo

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA