Naslov
Važnost glazbe za mentalno zdravlje odgojno- obrazovnih djelatnika
(The importance of music for the mental heatlh of the educators)

Autori
Mandić, Karla

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet u Zagrebu - Odsjek Petrinja

Mjesto
Petrinja

Datum
17.09

Godina
2020

Stranica
37

Mentor
Dr.sc. Jelena Blašković

Neposredni voditelj
Doc.dr.sc. Lana Jurčec

Ključne riječi
glazba, mentalno zdravlje, odgojno-obrazovni djelatnici, psihološka dobrobit
(music, mental health, psychological well-being, educators)

Sažetak
Slušanje glazbe dio je svakodnevice svake osobe, pa tako i odgojno-obrazovnih djelatnika. Važnost glazbe za čovjeka može se ispitivati iz više različitih gledišta. Jedan aspekt promatranja važnosti glazbe odnosi se na mentalno zdravlje pojedinca. Cilj istraživanja bio je ispitati glazbene navike, preferencije i razloge slušanja glazbe te povezanosti glazbe i mentalnog zdravlja odgojno-obrazovnih djelatnika. Ujedno se htjelo opisati navike i razloge slušanja glazbe, istražiti preferencije prema glazbenim žanrovima, ispitati uvjerenja o utjecaju glazbe na raspoloženje i ponašanje te mentalno zdravlje odgojno-obrazovnih djelatnika u vidu psihološke dobrobiti i zadovoljstva poslom. Ispitivala se povezanost pojedinih sociodemografskih obilježja odgojno- obrazovnih djelatnika, navika, preferencija i razloga slušanja glazbe i njihove psihološke dobrobiti. Rezultati su pokazali kako najveći broj ispitanika, čak njih 76% svakodnevno sluša glazbu. Oko 82% sluša glazbu zbog užitka koji im glazba donosi dok je slušaju. Većina ispitanika (93%) navela je kako slušaju više od 3 vrste glazbe te da najčešće slušaju pop (16%), rock (15%), klasičnu/umjetničku glazbu (10%) i omiljenu/e radio stanicu/e ne razmišljajući o žanrovskim odrednicama (10%). Kod 37% ispitanika glazba uvijek utječe na njihovo trenutno raspoloženje, dok kod 55% njih glazba često utječe na raspoloženje. Većina ispitanika se potpuno slaže (56%) i uglavnom slaže (30%) s tvrdnjom kako ih glazba može osloboditi napetosti. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da su odgojno-obrazovni djelatnici općenito zadovoljni svojim poslom. Ispitani odgojno- obrazovni djelatnici imaju visoku psihološku dobrobit što je u ovom istraživanju mjera mentalnog zdravlja. Korelacijskom analizom utvrđena je značajna pozitivna povezanost između glazbenog obrazovanja, učestalosti slušanja glazbe, količine korištenih medija za slušanje glazbe i psihološke dobrobiti. Pozitivna povezanost utvrđena je i između višestrukih razloga za slušanje glazbe, slušanje glazbe zbog užitka i psihološke dobrobiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija, Glazbena umjetnost

POVEZANOST RADA