Naslov
Integralna proizvodnja voća ( II dio)
(Integral fruit production (Part II))

Autori
Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Hrvatski voćarsli glasnik (1330-0040) 2 (1993), 3; 29-30

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
integralna zaštita, voće
(fruit, inegral protection)

Sažetak
B) POSTUPAK ZA ODOBRAVANJE REGIONALNIH ILI NACIONALNIH PROPISA I STANDARDA INTEGRALNE PROIZVODNJE JABUČASTOG VOĆA, KOJE JE PROPISAO IOBC/WPRS Osnovan je tehnički odbor radne skupine IOBC/ISHS za propise Integralne proizvodnje od predstavnika svih zemalja, a izabrani se predsjednik bira na 1 godinu (trenutačno E. Dickler). Odbor predlaže postupak za odobravanje regionalnih i nacionalnih propisa i standarda za IP jabučastog voća. Nacrt se podastire na ocjenu OBC/WPRS povjereništvu za izradu propisa i mjerila za IPV za WPRS područje. Krajnja verzija podastire se na odobrenje Vijeću IOBC/WPRS. INTEGRALNA SE ZAŠTITA VOĆA RAZLIKUJE OD STANDARDNE PO PRAGOVIMA ODLUKE Pojmovi kao što su pragovi ekonomske tolerancije i štetnosti u razvijenim su se zemljama u početku integralne proizvodnje rabili s različitim značenjima pa ih je valjalo definirati. U SAD ih definira NAS (National Agronomic Science 1989). U Europi su u početku definicije predlagali pojedini stručnjaci (Baggiolini, 1978), a poslije ih je utvrdio OILB. Da bismo mogli pratiti razvoj IPV, te pojmove valja usvojiti i primjenjivati ih u definiranu značenju. Evo pregleda najčešćih pojmova tih pragova: Ekonomski su pragovi (economic threshold level) najmanji broj štetnika u bilo kojem stupnju razvoja, koji kad dođu u štetan stadij (ličinka, gusjenice), mogu uzrokovati veće gubitke u voćnjacima od cijene suzbijanja. Primjer: 50 svlakova S. myopaefromis na 50 mladih stabala jabuka ili 40 svlakova na 40 starijih stabala 8 hibernakuluma P. heparana i A. orana s gusjenicama 2-3 za prezimljujuću generaciju i td. Ekonomski pragovi se, zavisno od metode, mogu posebno označiti, ali imaju isti smisao: 1a. Prag feromonskog ulova (pheromon threshold catch, le seuil da capture): minimalna brojnost kumulativno uhvaćenih imaga u tijeku tjedna na ferotrapu koja bi, kad dode u štetan stadij, uzrokovala veće štete na voćkama od cijene suzbijanja. Primjer: 3 leptira C. pomonella na 3 ha odnosno 4-5 leptira na većim voćnjacima jabuka: 20 leptira P. heparana i A. orana ; 200 leptira S. myopaeformis, 300 leptira Ph. blancardella i Ph. corylifoliella itd. Prag feromonskog ulova je. informativan i zahtijeva odredivanje praga suzbijanja za pojedino područje. 1.b. Prag suzbijanja-odluke (action threshold, seuild intervention, threatment threshold, management level. i td.): minimalna brojnost štetnika u optimalnu stadiju suzbijanja, koja bi, kad dode u štetan stadij, uzrokovala veće štete od cijene zaštite. Primjer: 5-8 gusjenica na 100 grana A. orana i P. heparana ; 50-100 zimskih forma P. pyri u 100 otresanja entomološkim kečerom. 10-15 jaja L. scitella kod primjene IGI (difulbenzuron i slični) odnosno piretroida (pred kraj razvoja jaja), 2-5 pokretnih forma za P. ulmi i T. urticae, 200 pokretnih forma za Aculus schlechtenduhli, na jabuci, i td.). Prag štetnosti (the economic injury level): gubitak uroda nastao zbog štetnika veći od cijene suzbijanja. Primjer: 0, 5% u vrijeme berbe i 1% crvljivih plodova jabuke i kruške od C. pomonella ; 2% oštećenih plodova od Tortricida, 2% deformiranih plodova jabuke od D. plantaginea i td. Pragovi štetnosti najčešće se daju za štetnike koji oštećuju plodove. Mogu se odrediti i za one koji oštećuju list, koru i stablo, ali se manje primjenjuju jer ih uvjetuje više čimbenika. Kod karantenskih štetnika, kao što je Q. pereniciosus, ne tolerira se pristutnost u voćnjacima ili prag, tolerancije je nula, a prag suzbijanja je 1 štitić utvrđen vizualnim pregledom, ili 1 mužjak utvrđen feromon trapom. Prag štetnosti se razlikuje od pragova ekonomske tolerancije jer se temelji na omjeru štete očekivanog prinosa i cijene suzbijanja koje mogu spriječiti te gubitke. Prag štetnosti ovisi o: a) očekivanu urodu, b) cijeni plodova (biljnog proizvoda), c) cijeni suzbijanja (cijena pesticida, prskanja, radne snage itd.) Po kriterijima u Kaliforniji, SAD, smatra se da 3, 6 posto crvljivih jabuka opravdava 4 prskanja - 2 u prvoj i dva u drugoj generaciji. Proračun je napravljen na temelju primjene azinfosmetiloma, računajući cijenu toga insekticida. Kod primjene bioloških preparata, npr. virusa granuloze, prihvatljiv je prag od 2 posto crvljivih jabuka. Svi ekonomski pragovi u definicijama moraju sadržavati ove sastavnice: a) ekonomsku b) ekološku. Ekonomska je sastavnica izvedena iz osnovne postavke integralne proizvodnje da ona donosi zaradu, a ugrađena je u definiciju preko cijene zaštite. Troškovi suzbijanja su različiti od države do države, od županije do županije, pa bi se ekonomski pragovi morali razlikovati. Stanovite razlike se zanemaruju, ali moraju biti identificirane na nacionalnim ili regionalnim razinama. Najčešće se primjenjuju isti pragovi za Europu ili njezine pojedine regije. Ekološka je sastavnica ugrađena u definiciju preko tolerancije određene brojnosti štetnika. Potrebna je da bi se održali hiperparaziti, predatori i entomopatogeni organizmi.Iz ekološke komponente proizišli su i ekonomski pragovi tolerancije, koji se i temelje na brojnosti štetnika, a iz ekonomske razvijen je prag štetnosti, iako obadvije komponente imaju odnos nametnika i šteta.Integralna zaštita bilja razumijeva primjenu mjera suzbijanja kad brojnost štetnika nadmaši pragove prskanja, ali novi insekticidi kao što je fenoksikarb koji se primjenjuje u stadijima ličinaka i djeluje na stadije imaga, zahtijevaju drukčiji pristup primjeni tih pragova. Ako se fenoksikarbom suzbiju prezimljujuće gusjenice Tortricida (A. orana, P. heparana ili prve generacije A. rosana), zaštita se obavlja kad je brojnost gusjenica manja od praga odluke. Ako je brojnost viša od praga suzbijanja, gusjenice nastavljaju ishranu do svršetka razvoja i mogu znatnije oštetiti plodove. Proizvodi u koliko zadovolje kriterije uz deklaraciju i zaštitni znak, mogu naći izravno mjesto na europskom tržištu i turističkoj ponudi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA