Naslov
Jeremijin plač nad voljenim gradom. Prorok nazvan „Užas odasvud“
(Jeremiah's weeping over the beloved city. A prophet called "Horror from everywhere")

Autori
Lujić, Božo

Izvornik
Svjetlo riječi (1512-6986) 11 (1993), 126; 13-15

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Jeremija ; Jeruzalem ; prorok ; povijest ; patnja ; Anatot ; Babilon ; Egipat ; sužanjstvo ; bezizglednost ; narod
(Jeremiah ; Jerusalem ; prophet ; history ; suffering ; Anatomy ; Babylon ; Egypt ; slavery ; hopelessness ; people)

Sažetak
Uspješnost pojedinog životnog opredjeljenja i poslanja gotovo se u načelu promatra u sklopu kratkoročnog postizanja rezultata, koji su vidljivi u svakom trenutku i za svako oko. Tako shvaćeno načelo životne uspješnosti proizlazi iz logike privredne uspješnosti koja mora biti potvrđena konkretnim i vidljivim rezultatima. Zbog takvih prevladavajućih životnih gledanja posebno je teško govoriti o čovjeku kojega je poslanje - gledano površno izvanjski - završavalo u besmislu, jer na pomolu nisu bili nikakvi vidljivi, konkretni rezultati. Dakako, radi se o proroku Jeremiji. Prorok Jeremija se rodio u biblijskom gradu Anatotu, oko 4 km udaljenog od Jeruzalema. Premda nemamo pouzdanih povijesnih podataka o datumu rođenja proroka Jeremije, ipak se okvirno pretpostavlja da je to polovica 7. st. pr. Kr., te da je za proroka pozvan 621. god. pr. Kr. Povijesnu situaciju Jeremijina doba dobro oslikava propast jedne svjetske sile i pojava druge na tom području. U njegovo doba zalazila je zvijezda asirske moći a snažno se dizala ona babilonske. Zbog toga se mala država Judeja našla odjednom na dohvau nezasitnih apetita dviju velikih država: Babilona i Egipta. U takvoj povijesnoj situaciji pojavio se prorok Jeremija kao ''grad utvrđeni'', kao ''stup željezni'', kao ''zidina brončana'', neiskusan poput djeteta, senzibilan poput pjesnika, sa zadatkom da bude ''protiv sve zemlje'' (Jr 1, 18). Jeremija je shvatio svoju ulogu proroka kao navješćivanje suda narodu. Naime, vidio je svoje poslanje u tomu da narod suoči s njegovom prošlošću, s nevjernošću što ju je narod neprestance pokazivao oslanjanjem na lažne bogove, u jednu riječ da ga sučeli sa zlom što ga je sam proizveo. Njegova bezuspješnost bila je samo prividna, jer su njegova sudbina i njegova riječ nosile dublje značenje. Narod je u sužanjstvu, na osnovi propovijedanja Jeremije proroka, došao do spoznaje: Nije Jahve kriv za njegovu propast, kriv je sam narod. Ta je spoznaja omogućila narodu povratak, ali i da smogne snage iznova početi u razrušenoj zemlji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Arheologija

POVEZANOST RADA