Naslov
U Dalmaciji postoje uvjeti za razvitak bakterijske paleži (Erwinia amylovora burill.)
(In Dalmatia there are conditions for the development of fire blight (Erwinia amylovora Burill.))

Autori
Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Zadrugar : hrvatsko glasilo za zadružno poduzetništvo (1331-7024) 4 (2000), 3; 25-25

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kratko priopcenje, stručni

Ključne riječi
Dalmacija ; uvjeti ; bakterijski palež
(Dalmatia ; condition ; fire blight (Erwinia amylovora))

Sažetak
U DALMACIJI POSTOJE UVJETI ZA RAZVITAK BAKTERIJSKE PALEŽI (Erwinia amylovora Burill.)- Bakterijski palež najopasnija je bolest krušaka, dunja i jabuka premda bakterija može inficirati veliki broj biljaka iz porodice Rosacea. Medu njima posebno su osjetljive ove vrste: Crataegus spp. (glog), Cotoneaster spp. (mušmulica), Pyracantha spp. (vatreni grm), Sorbus spp. (oskoruša), Eryobotria japonica (japanska nešpula). Velika opasnost se očituje u tome što bolest uzrokuje ugibanje osjetljivih sorata, a djelotvorne mjere koje bi u potpunosti suzbile bolest za sada nisu poznate. Bakterija je od davnina bila poznata u Sjevernoj Americi odakle je prenesena na Novi Zeland (1919.). U V. Britaniju (1957.) unesena je najvjerojatnije iz N. Zelanda. Od tada počinje njen pohod i pustošenje po Europi. Za širenje ove bolesti u području balkanskih zemalja čini se da je bila presudna pojava bakterije na Cipru i Grčkoj (1984.). Iz Grčke je prenesena u Makedoniju (1990.) i Srbiju. U Bosni je primijećena u potkozarskim voćnjacima 1989. (Cvjetković 1991) godine. Od 1990. ova bolest je prisutna u južnoj Italiji ali se pojavila 1998 i u području Bolonje. Tijekom 1995. godine Erwinia amylovora otkrivena je na području grada Osijeka, Nuštra i okolnih mjesta. U razdoblju od njene pojave do 1998 iskrčeno je 199 432 stabala jabuka, 142.479 stabala krušaka, 152 stabala mušmule. Unatoč poduzetih mjera bakterijska palež se proširila u 5 županija (Osječko-baranjska, Vukovarsko- srijemska, Požeško-slavonska, Virovitičko- podravska i Brodsko-posavska). Prema našim istraživanjima postoje klimatski uvjeti i domaćini za razvoj ove bolesti u području Dalmacije i Istre. Stoga ćemo dati osnovne znakove bolesti kako bi je čitaoci mogli prepoznati. Simptomi na kruški i jabuci su vrlo slični, a kod drugih domaćina razlikuju se u detaljima. Bakterija napada sve biljne organe: list, cvijet, izboje, plod, grane i deblo. Do infekcija dolazi u razdoblju od kretanja vegetacije pa do otpadanja lišća. Pritom bakterija napada mlade dijelove čije je tkivo nježno. Listovi su prvi organ na kojem se u proljeće mogu primijetiti simptomi. Napadnuti listovi se uvijaju prema unutrašnjem dijelu poprimajući mat crnu boju. Zaraženi suhi listovi ostaju visiti na stablu čak do jeseni i tijekom zime. U tijeku vegetacije dobro su uočljivi zbog kontrasta boja između zdravih i osušenih listova. Cvjetovi su organ preko kojeg se najčešće ostvaruje infekcija, pa su simptomi na cvjetovima česti. Mogu biti zahvaćeni pojedini cvjetovi ili čitav cvat (štitac). Cvijet poprimi vodenasti izgled, zatim vene uz istodobnu promjenu boje. Latice postaju smeđe, a ostali dio cvijeta (lapovi i čaška) također posmeđi, a nakon toga lapovi i čaška poprimaju mat-crnu boju. U toplim i vlažnim klimatskim uvjetima na zaraženim cvjetnim stapkama često dolazi do pojave eksudata - iscjetka u vidu kapljica. Plodovi mogu biti zaraženi od zametanja pa do berbe. Zaraženi tek zametnuti plodovi kruške crne, suše se, mumificiraju, ali ostaju na stablu. Kasnije zaraženi još zeleni plodovi na inficiranom dijelu imaju jednu uljanu mrlju koja postaje smeđa a zatim crna. Na plodovima jabuka oko mjesta infekcije formira se ružičasta zona. Kod kasnije zaraze plodovi se smežuraju, pocrne, ali ostaju na stablu. Na zaraženim plodovima se u uvjetima toplog i vlažnog vremena javljaju kapljice eksudata. Osim pupova vrlo često su napadnute mladice. Poslije cvjetova mladice se smatraju najosjetljivijim dijelom na napad patogena. Infekcija se širi najčešće od listova preko peteljke i zahvati mladice. Tu se širi vrlo brzo pod korom zahvaćajući 15 - 30 cm izboja u svega nekoliko dana. Napadnute zone ljetorasta poprimaju smeđu a zatim crnu boju. Tkivo kore na prijelazu od zdravog na zaraženi dio sadrži često bogate gumozne inkluzije. Karakterističan simptom na izbojima je savijanje vršnog dijela izboja koji podsjeća na ručku kišobrana. Zaraženi izboji venu dobivajući crnu boju na kojem je crno zakovrčano lišće, što sve podsjeća na plamenom opaljenu biljku, pa od tuda naziv »fire blight«, a mi je nazivamo bakterijska palež. Prve promjene na debljim granama i deblu, uočavaju se na kori u vidu ulegnutih, nešto tamnijih površina. Taj dio kore u početku postaje mekši, nabubri, a zatim se sasušuje i ljušti, uslijed čega dolazi do promjena tipa rak-rana. S obzirom da je zaraženo tkivo uleknuto moguće je jasno raspoznati granicu između zdravog i bolesnog tkiva. Ispod sasušene kore javlja se crveno- smeđa boja i ljepljiva bakterijska sluz koja za vlažnog vremena probija u vidu kapljica na površinu kore. Eksudat je ispočetka bezbojan, a kasnije postaje jantarno žuti i na kraju smeđi. Ako primijetite gore opisane promjene na kruški, jabuci, dunji, mušmuli ili japanskoj mušmuli javite se radi savjeta u pogledu zaštite na Agronomski fakultet Zagreb - Zavod za fitopatologiju. (01/23 93780 ; 01/23 93786) ili savjetodavnoj službi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA