Pregled bibliografske jedinice broj: 1081860
Prisutnost i uloga franjevaca od odlaska Osmanlija i dolaska franjevaca u Vukovar u okviru franjevačkih provincija Bosne Srebrene i sv. Ivana Kapistranskoga
Prisutnost i uloga franjevaca od odlaska Osmanlija i dolaska franjevaca u Vukovar u okviru franjevačkih provincija Bosne Srebrene i sv. Ivana Kapistranskoga // Franjevci u Vukovaru - povijest, duhovnost i baština / Živić, Dražen ; Jagodić, Ivica (ur.).
Vukovar : Zagreb: Franjevački samostan Vukovar, 2020. str. 45-62
CROSBI ID: 1081860 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prisutnost i uloga franjevaca od odlaska Osmanlija i dolaska franjevaca u Vukovar u okviru franjevačkih provincija Bosne Srebrene i sv. Ivana Kapistranskoga
(The presence and role of the Franciscans since the departure of the Ottomans and the arrival of the Franciscans in Vukovar within the Franciscan provinces of Bosnia Argentina and St. John of Capistran)
Autori
Patafta, Daniel
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Franjevci u Vukovaru - povijest, duhovnost i baština
Urednik/ci
Živić, Dražen ; Jagodić, Ivica
Izdavač
Franjevački samostan Vukovar
Grad
Vukovar : Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
45-62
ISBN
978-953-7964-85-6
Ključne riječi
franjevci, Vukovar, oslobođenje od Osmanlija, Bosna Srebrena, Provincija sv. Ivana Kapistarna, franjevački samostan
(Franciscans, Vukovar, liberation from the Ottomans, Bosnia Argentina, Province of St. John of Capistran, Franciscan monastery)
Sažetak
U vrijeme osmanlijske vlasti područje Srijema i istočne Slavonije opsluživali su franjevci Bosne Srebrene. Na vukovarskom području djelovali su franjevci iz samostana u Olovu i Gradovrha kod Tuzle. Za katoličke vjernike u osmanskom Vukovaru pastoralna briga ponajprije je povjerena franjevcima koji su vodili župe Ljuba i Laze, osobito Laze, o čemu nam trag ostavlja franjevac Dionizije iz Vukovara. Također je u 17. stoljeću zabilježeno kako u Vukovaru postoji župa kojom upravljaju franjevci. Ovi franjevci iz Laze nalazili su se pod upravom samostana u Olovu, o čemu svjedoči i pismo iz 1722. godine. Za osmanske vladavine franjevci su vodili župe u Lazama, Bapskoj i Nijemcima te opsluživali katolike u Vukovaru. Oslobođenjem Vukovara od Osmanlija 1687. preuzimaju upravu župe u Vukovaru, a 1695. spominje se kao vukovarski župnik fra Martin iz Nijemaca. Tada je briga za Vukovar povjerena samostanu u Baču gdje su preselili franjevci iz Gradovrha nakon razaranja samostana u Bosni. Do 1719. godine vukovarski franjevci su dio samostana sv. Marije u Baču, da bi te godine bila osnovana rezidencija u Vukovaru. Godine 1723., dozvolom pečuškog biskupa započinje izgradnja samostana i crkve na današnjem mjestu, a 1730. dozvolom cara i Svete Stolice rezidencija postaje samostan. Vrijeme je to plodnog djelovanja vukovarskih franjevaca u pastoralu, školstvu, kulturi i znanosti. Samostan se od 1757. nalazi u sastavu nove Provincije sv. Ivana Kapistrana, u kojoj ostaje do 1900. godine kada ulazi u sklop novoosnovane Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
