Naslov
The late antique palace in Polače on the island of Mljet

Autori
Peković, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Aspice hunc opus mirum, Zbornik povodom sedamdesetog rođendana Nikole Jakšića

Urednik/ci
Jurković, Miljenko ; Josipović, Ivan

Izdavač
Sveučilište u Zadru ; Sveučilište u Zagrebu ; Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek (MICKAS)

Grad
Zadar : Zagreb : Motovun

Godina
2020

Raspon stranica
103-120

ISBN
978-953-331-304-7

Ključne riječi
imperial palace ; late antique residential architecture ; Mljet ; Polače

Sažetak
Najvjerojatnije krajem 3. ili početkom 4. stoljeća u zaklonjenoj uvali Polače na otoku Mljetu, neposredno uz morsku obalu, sagrađena je carska rezidencijalna palača. Razvedenoga je i nesimetričnog tlocrta. Sastoji se od dviju etaža, pa su tako u donjoj raspoređene prostorije gospodarske i servisne namjene. One su u funkcionalnoj korelaciji s rezidencijalnim prostorijama reprezentativne gornje etaže kojima se pristupalo preko dvaju simetričnih trokrakih stubišta postavljenih u prostor iza kula koje flankiraju pročelje. Moguće je da im se pristupalo i još jednim, pomoćnim, nenatkrivenim stubištem koje je moglo biti smješteno između dviju prostorija prislonjenih uz sjeverozapadno pročelje palače. Samo prizemlje služi i niveliranju terena koji pada prema moru. U ovom se radu predlaže prepoznavanje konkretnih namjena prostorija na katu. Površinom najveća, izdužena prostorija s apsidalnim završetkom, bila je dvorana za audijenciju iz koje se pristupalo bočnim prostorijama. Na sjeverozapadu se nalazio triklinij te nešto manja spavaonica vlasnika palače. Nasuprot trikliniju smještene su tri manje prostorije koje su najvjerojatnije također služile kao spavaonice. Prema sačuvanim, impozantnim ostatcima palače te tragovima na licima njezinih obodnih zidova, autor je po prvi put detaljno prokomentirao njezin konstruktivni sustav te ga doveo u izravnu vezu s Vitruvijevim zapisima – osobito u rekonstrukciji međukatne konstrukcije. Njegova promišljanja i istraživanja rezultirala su revidiranim tlocrtom izvornoga stanja. U odnosu na prethodno ponuđene, i iz literature poznate tlocrtne rekonstrukcije, novim je tlocrtom raspoznato nekoliko do sada neuočenih elemenata: simetrično postavljena trokraka stubišta smještena iza kula koje flankiraju pročelje, zatim još jedna prostorija manjih dimenzija na jugoistoku (između dviju već prethodno ucrtanih prostorija sličnih dimenzija) te zidani pilon u većoj prizemnoj prostoriji na sjeverozapadu objekta, koji je podupirao međukatne konstrukcije triklinija na gornjoj etaži. Temeljem jednog arheološki utvrđenoga pilona prizemlja, predlaže se postojanje njih ukupno šest u središnjoj prostoriji prizemlja s istom namjenom. U rekonstrukciji elevacije palače autor je još prepoznao neke nove elemente, kao na primjer pročelje sa samo jednim vratima koja su bila flankirana dvama prozorima (a ne dvama vratima). Palača je naknadno obuhvaćena zidinama nešto mlađeg kastruma koji za sada nije istražen, a na čije postojanje upućuju ostatci kule na visinski istaknutoj točki južno od palače, kao i položaji dviju ranokršćanskih crkava koje su, pak, mlađe od kastruma. Dio njegova zida pronađen je uz ugozapadno pročelje zapadne crkve u Polačama. Unutar kastruma nalaze se i ostatci objekta s trima apsidama, za koji se prethodno predmnijevalo da je bio dio termalnog kompleksa ili možda sakralnog objekta. Autor, međutim, predlaže da se u tom objektu raspozna još jedan triklinij smješten neposredno uz morsku obalu. Ključne riječi: carska palača, kasnoantička rezidencijalana arhitektura, Mljet, Polače

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti, Arheologija

POVEZANOST RADA