Naslov
Sustavsko razmišljanje kao način rješavanje upravljačkih problema
(System thinking as a means to solve managerial problems)

Autori
Rupčić, Nataša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
RAČUNOVODSTVO I MENADŽMENT - RiM / Jurić, Đurđica - Zagreb : Udruga Hrvatski računovođa, 2020, 153-155

ISBN
978-953-7828-25-7

Skup
21. međunarodna znanstvena i stručna konferencija Računovodstvo i menadžment (RiM)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.09.2020. - 11.09.2020

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Sustavsko razmišljanje, “opaki problemi”, VUCA, menadžment, Peter Senge, praksa
(Systems thinking, wicked problems, VUCA, management, Peter Senge, practice)

Sažetak
Svaki pojedinac i organizacija danas djeluju u tzv. “VUCA” uvjetima, odnosno uvjetima nepostojanosti, neizvjesnosti, složenosti i neodređenosti (engl. Volatility, Uncertainty, Complexity and Ambiguity). Isto tako, okruženi smo s tzv. “opakim problemima” (engl. wicked problems) u smislu nezaposlenosti, nepovjerenja u institucije, smanjivanja kvalitete života zbog bolesti, otuđenja, zagađenja i slično. To su problemi koje karakterizira velika složenost, odnosno isprepletenost varijabla čiji odnosi isprva nisu jasni, nije ih moguće utvrditi ili su naizgled kontradiktorni. To su također problemi čija društvena isprepletenost i složenost ukazuje da se u perspektivi još usložnjavaju, a ne ublažavaju ili rješavaju. Posebno treba ukazati na djelovanje u uvjetima neodređenosti. Neodređenost znači da veliki broj varijabli u procesu odlučivanja nije jasan, odnosno dvosmislen je i neodređen. To može značiti da ni sâm problem nije jasan. Mogu biti jasne njegove implikacije, ali ne i uzroci. Osim toga, mogućnosti rješavanja problema mogu biti nejasne, odnosno nije ih moguće dobro definirati. Ovaj problem je posebno izražen ako implikacije problema, odnosno njegova suština nisu jasni. Razvijanje kreativnih rješenja u ovim okolnostima moguće jen na temelju znanja i kontinuiranoga učenja. No, potreban je i ključni element: primjena sustavskoga pristupa, odnosno sustavskoga razmišljanja. Prema sustavskom pristupu, sustav je skup međusobno povezanih dijelova koji zajedno, u sinergijskom međudjelovanju ostvaruju određenu zajedničku svrhu. Pritom promjena u jednom dijelu sustava, odnosno podsustavu, utječe na ostale podsustave te na djelovanje sustava u cjelini. Isto tako, promjenom načina djelovanja jednog ili više podsustava može se promijeniti djelovanje sustava u cjelini, odnosno njegov konačni ishod. Sustavski pristup ne razmatra samo podsustave, odnosno elemente sustava, već i suprasustav kojega je neki sustav dio. Stoga su temeljna načela sustavskoga pristupa načelo međudjelovanja elemenata i načelo otvorenosti sustava. Sustavsko razmišljanje je disciplina, odnosno sposobnost subjekta da analizira problem uzimajući u obzir sveukupno okruženje i međuovisnost elemenata. Sustavskim razmišljanjem podrazumijeva se da je trenutna situacija rezultat djelovanja skupine uzroka, kao i da neka aktivnost može imati različite ishode, od kojih neki mogu biti i nenamjerni. Primjenom sustavskoga razmišljanja moguće je bolje razumjeti prirodu raznih procesa te identificirati obrasce ponašanja. Pritom je važno tražiti tzv. „sustavsku polugu“, odnosno čimbenik ili čimbenike koji na najjednostavniji način mogu omogućiti promjenu funkcioniranja sustava na željeni način. Stoga je za rješavanje bilo kakvih upravljačkih problema, a posebno onih koji se odvijaju u tzv. „VUCA“ uvjetima, potrebno primijeniti sustavsko razmišljanje, ali i razumjeti njegova načela, posebno kako ih je definirao Peter Senge. Na temelju prikaza raznih situacija iz ekonomskog, ali i šireg društvenog djelovanja, identificiraju se zamke i zablude uobičajenoga načina rješavanja problema koje vodi novim, još težim problemima. No, rješenje može biti jednostavno ako se problemima pristupi na pravi način, odnosno primjenom sustavskoga razmišljanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA