ࡱ> KMJq`pPbjbjqPqP 4Z::W &&&:`,$ $ $ 8\ 4  $h  ;;;   ; ;;; >#_+$ G;0;;; ; X  $ $  Domagoj Kostanjevac JEZI NI SAVJETI Jezi ne nedoumice neato su s im se susree svatko tko piae. esto nismo sigurni kako neato sklanjati, sprezati, koju rije  upotrijebiti. Jezi nih je nedoumica mnogo i nemogue ih je navesti sve. I u ovom broju Hrvatistike donose se neki jezi ni savjeti koji bi trebali otkloniti bar dio jezi nih nedoumica. Pri rjeaavanju nedoumica poslu~io sam se savjetima hrvatskih jezikoslovki: Lane Hude ek, Milice Mihaljevi, Anele Fran i i Sande Ham. OPTIMALNO, MINIMALNO, MAKSIMALNO Priloge optimalno, minimalno, maksimalno ne treba stupnjevati jer se njima ozna uje potpuna koli ina kojeg svojstva. Komparativi optimalnije, minimalnije, maksimalnije nemaju posebna smisla, a tako ni superlativi (tzv. supersuperlativi) najoptimalnije, najminimalnije, najmaksimalnije. Umjesto *On postupa najoptimalnije treba rei On postupa optimalno. Isto pravilo vrijedi i za pridjeve optimalan, minimalan i maksimalan. RANIJE I KASNIJE esto se pogreano upotrebljava prilog ranije tamo gdje bi trebalo upotrijebiti prilog prije, i prilog kasnije tamo gdje bi trebalo upotrijebiti prilog poslije. Ranije i kasnije komparativi su priloga rano i kasno, a prije i poslije ozna uju u kojemu vremenskome slijedu koji dogaaj stoji prema kojemu drugom dogaaju, dakle odnos dvaju dogaaja u vremenu. Primjer su pogreane uporabe priloga ranije i kasnije re enice: *Ranije je dolazio. *Doi e kasnije, kad obavi posao. Te re enice trebaju glasiti: Prije je dolazio. Doi e poslije, kad obavi posao. Dobro su pak upotrijebljeni prilozi ranije i kasnije u re enicama: On ustaje rano, ali ona ustaje joa ranije; Ve eras u doi kasnije nego ina e. VAN / VANI Priloge van i vani treba razlikovati. Naime, esto se pogreano upotrebljava prilog vani umjesto priloga van. Van ozna uje cilj ili smjer dok vani ozna uje mjesto. Na pitanje Gdje si bio? odgovorit emo: Vani, a na pitanje Kamo idea? Van. Dakle: Dijete se igra vani, ali Dijete je krenulo van. GLEDE Prijedlog glede treba upotrebljavati u zna enju 'ato se ti e ega (ne koga), s obzirom na, u vezi s', a ne umjesto prijedloga radi i zbog. *Sastali su se glede razgovora > Sastali su se zbog razgovora / radi razgovora (mogua je dvostruka interpretacija: uzrok je sastanku bio prethodni razgovor i sastali su se s namjerom da razgovaraju). Prijedlog glede mo~e se upotrebljavati i u zna enjima 'uzevai u obzir (ato)': uzevai u obzir novonastalu situaciju = glede novonastale situacije; 'imajui na umu (ato)': imajui na umu sve ato je re eno = glede svega re enoga. Pogreano je prijedlog glede upotrebljavati u konstrukciji *glede mene / glede tebe > s obzirom na mene / na tebe. IZMEU I MEU Razlika je izmeu tih dvaju prijedloga u tome ato prijedlog izmeu dolazi kao veza u odnosu dvaju predmeta / pojmova (izmeu brata i sestre, izmeu Zagreba i Rijeke, izmeu kue i vrta), a meu kao veza u odnosu viae predmeta / pojmova (meu svim hrvatskim gradovima). UNATO  I USPRKOS S uporabom prijedloga unato  i usprkos povezana su dva problema. U praksi se esto postavlja pitanje u kojemu pade~u dolazi imenska rije  uz prijedloge unato  i usprkos, npr. treba li rei unato  visokih temperatura ili unato  visokim temperaturama. Prijedlozi unato  i usprkos dativni su prijedlozi te je ispravno unato  visokim temperaturama, unato  njegovu protivljenju, usprkos maj inim savjetima itd. Iako se u normativnim priru nicima pojavljuju i upute da prednost treba dati uporabi prijedloga usprkos, tj. da taj prijedlog treba upotrebljavati umjesto prijedloga unato , to nije uvijek mogue jer ta dva prijedloga nisu istozna na. Prijedlozi su usprkos i unato  bliskozna ni. Postoji mala razlika u uporabi: prijedlog usprkos upotrebljava se kad je rije  o svjesnoj radnji (o radnji na koju se svjesno mo~e utjecati): Usprkos savjetima u inio je po svojemu, ali Unato  nevremenu sve se dobro zavrailo. Prijedlog usprkos takoer izri e viai stupanj protivljenja nego prijedlog unato : Usprkos njezinim la~ima uspio je dobiti taj posao.  Unato  ru~nomu vremenu lijepo smo se zabavili. Prijedlog usprkos naj eae dolazi (HJ~   D     , 0 B F Z " & < @ X  $BXn*Z\|~.8N\ *ǻ֮֮֮֮֮֮֮֮֮֮֮޶֜֜֜֜֜֜֜֜hBh?6h?h?6>*h?h?6 h?5jhLP0J5Uh?h?5 h?hah?h.hahMh9h95h9h95CJaJ h95=(HJ  Z\dft*55,5 $dha$gd?$dh`a$gd?$dh`a$gd9LTPnP*2<BP4r".4B`*06>4<v"*6BDZ`dfprtr|ֿںh~:h6h h5 huw5hBhB6>*hBhB6hBjhLP0J5U hB5ha h?6hBh?6h?@ *2>>rZbp26Zdn&(*Xdjx\ h n | !6!B!H!V!!!!żh'fhN6hN hN5hajh30J5U h~:5h~:h~:6h~:hh6hh~:h6h~:h6>*E!""L"#&###J$X$^$j$$$%%%H&`&n&&&&R'Z'''''''4444455(5*5556666*767H7|77869B999:::>;J;;;;2<6<b<f<<<˿h3h[@6h[@h[@6h[@h[@hx6hxjh30J5U hx5h3U h'f6hOyhN6hNh'fhN6Euz osobe, ~iva bia (usprkos tebi) ili uz neku aktivnost povezanu sa ~ivim biima (usprkos tvojim savjetima, ali unato  vremenu). POSJETA I POSJET esto se u trgovinama mo~e pro itati natpis: *Hvala na posjeti. Pogled u hrvatske jednojezi ne rje nike uvjerit e nas da je u hrvatskome neutralnom standardu normirana rije  posjet. Rije  posjeta u veini se priru nika proglaauje pogreanom i upuuje na posjet, npr. u Rje niku hrvatskoga jezika Leksikografskog zavoda i `kolske knjige ili u Hrvatskome jezi nom savjetniku, a u Anievu se rje niku dopuata, ali samo u razgovornome funkcionalnom stilu koji ima slobodniji odnos prema normi. U hrvatskome jeziku rije  posjet ozna uje 'dolazak u goste, obilazak kakva mjesta ili znamenitosti'. U primjeru *hvala na posjeti imenica je u lokativu. Lokativ imenice posjet glasi posjetu pa bi navedeni primjer trebao glasiti hvala na posjetu. U hrvatskome jeziku ispravna je imenica posjet iji se oblik mijenja s obzirom na pade~ pa je ispravno rei: privatni posjet, bojim se lije nikova kunoga posjeta, unato  njegovu posjetu, doaao je u privatni posjet, o privatnome posjetu, s privatnim posjetom, to su privatni posjeti. POSTAV I POSTAVA Rije i postav i postava zna enjski se razlikuju. Rije  postav ozna uje 'izbor izlo~aka u muzeju ili galeriji' pa se govori npr. o postavu izlo~be, a rije  postava 'raspored uloga u izvedbi nekog djela' ili 'izbor igra a u mom adi'. esta je pogreaka da se rije  postava upotrebljava u zna enju rije i postav, npr.: *Berber tvrdi da je njegova londonska postava koncipirana vrlo jednostavno. U sintagmama postav izlo~be, postav muzejskih zbirka, stalni postav, postav galerije, muzejski postav itd. uvijek treba upotrebljavati imenicu muakog roda postav, npr.: Postav je nekoliko puta preureivan, a u novoj zgradi je 1982. godine dovraen stalni postav. Kad je rije  o kazaliatu ili sportu, o skupini glumaca koji glume u predstavi ili skupini sportaaa koji e igrati na utakmici, o lanovima kakva glazbenog sastava i tomu sli no, treba upotrebljavati imenicu postava, dakle imenicu ~enskog roda: Nova postava Verdijeve  Aide & i ove sezone bilje~i uspjeane predstave s odli nim odazivom i prijamom publike i nizom gostiju. VELIKO ILI MALO PO ETNO SLOVO U NAZIVIMA FILOLO`KIH `KOLA Budui da su filoloake akole (zagreba ka, rije ka, zadarska i akola hrvatskih vukovaca) imale narav kulturnoga i druatvenoga pokreta jer su, osim knji~evnonormativnih rjeaenja, imale i jasne kulturne i druatvene programe, treba bilje~iti malo po etno slovo u nazivima filoloakih akola jer je takav na in bilje~enja sukladan opemu pravopisnom pravilu prema kojemu se nazivi druatvenih i kulturnih pokreta piau malim po etnim slovom. Treba imati na umu da Boraniev pravopis iz 1951. donosi preporuku prema kojoj se nazivi odreenih pokreta, ratova, stranaka piau velikim po etnim slovom, pa tako i Zagreba ka filoloaka akola. Tu preporuku slijedili su i Ljudevit Jonke i Zlatko Vince. To mo~e zbuniti laika koji ita jezikoslovna djela navedenih autora. Stoga treba imati na umu sadaanje stanje prema kojem se, kako je ve re eno, nazivi filoloakih akola piau malim po etnim slovom.  Fran i, Anela; Hude ek, Lana; Mihaljevi, Milica, 2005. Normativnost i viaefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveu iliana naklada, Zagreb., str. 145.  Isto kao 1, str. 145.  Isto kao 1, str. 145.  Isto kao 1, str. 151.  Isto kao 1, str. 152.  Isto kao 1, str. 156.  Isto kao 1, str. 216.-217.  Isto kao 1, str. 217.-218.  Ham, Sanda, 2005. Veliko ili malo po etno slovo u nazivima filoloakih akola, Jezik, 52., br. 2, str. 71-72.     <<<<<"=$=&=H=J=L=\=j=n=~===>>>Z?j????@@X@v@@@@@@@@@AA(AAAAAXBdBDDPDZDhDDJELENEPEREEEEZH\H¸ʸ¸¸°֣hthXCE hXCE5hahl hl hl 6hl hN_6>*hl hN_6hN_hl h[@6jhw!%0J5U h[@5hxh[@h[@6h[@h3h[@6=,5&=(=L=PEREELLLNBNrNNNOOvOxOOOPPPRPTPVPZP\P`PbPfPhPnPpP˿ֻ֯jhzDJUhzDJhNhN6hNhLPh#N6CJaJhLPh#NCJaJh#Njh#N0JUh?h?5 h?5 h[@h#kMhR0WhXCE(ZP^P`PdPfPjPlPnPpP $dha$gd?21h:pb. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>@> LP Footnote TextCJaJ@&@@ LPFootnote ReferenceH*r 6 (Eb6Z$%d e t UVW7Og'(*+-.01347000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0I0@0I0@0I0@0I0I0 *!<\HpP)+,5ZPpP*,nP8@0(  B S  ?!7E 6Bq{3<>Bty~WY`jqy((**++-.01347#%~c e s u TWY !69NQfi~&((**++-.01347~d d r s TVWWY'7W((**++-.01347?tl N_B3w!%=XCEzDJ#kMNR0W'fuwOy#Nb9Mta[@LP~:GxN.@ 6@@ @ @@@@@@@@"@4UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1asf:3:3!4dII2HP ??2Jezi ni savjeti koji slijede preuzeti su iz savjetnika Normativnost i viaefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku autorica Anele Fran i, Lane Hude ek i Milice MihaljeviDomagoj KostanjevacDomagoj KostanjevacOh+'00T`|     (Jezini savjeti koji slijede preuzeti su iz savjetnika Normativnost i viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku autorica Anele Frani, Lane Hudeek i Milice MihaljeviDomagoj KostanjevacNormalDomagoj Kostanjevac6Microsoft Office Word@^в@)@ʔ_+:՜.+,0 hp   DK d.o.o.3I Jezini savjeti koji slijede preuzeti su iz savjetnika Normativnost i viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku autorica Anele Frani, Lane Hudeek i Milice Mihaljevi Title  !"#$%&'()*+,-/0123456789;<=>?@ACDEFGHILRoot Entry F#_+N1Table.WordDocument4ZSummaryInformation(:DocumentSummaryInformation8BCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q