ࡱ> q`<bjbjqPqP .::S[= &&& 0 <<<P8LP21///////$1hP4#0<#0<<0M/M/M/ <</M//M/M/<<M/ P"&M//1021M/5,h5M/5<M/M/#0#0.X21PPPPPPPPP<<<<<< Domagoj Kostanjevac TUICE U PUBLICISTI KOM STILU Uvod Tema su ovoga rada tuice u publicisti kom stilu. U radu e se pokuaati prikazati kakav je odnos prema tuicama u publicisti kom stilu, tj. koliko se one esto pojavljuju, na kojim se sve jezi nim razinama prilagouju, koliko se esto zamjenjuju domaim zamjenama, kada su tuice potrebne, ima li razlika u odnosu na vrstu novina (dnevne novine, asopisi,  ~uto novinstvo). Grau e najveim dijelom initi dnevne novine, a manjim dijelom i asopisi. U obraivanim primjerima nai e se i prilagoenice, posebno one za koje postoji dobra zamjena u hrvatskom jeziku. Jezi ni purizam Pojam je jezi noga purizma viaezna an. Naj eae se upotrebljava u zna enju osjetljivosti prema rije ima tuega podrijetla (Kati i, 1992). Jezi ni se purizam mo~e odnositi i na  & zahtjeve i zahvate oslobaanja jezika od vlastitih elemenata koji imaju prizvuk vulgarnosti ili se pak rabe u kojem dijalektu ili socijalnoj skupini i kona no suprotstavljanje svemu onome ato onemoguuje da jezik ato samostalnije i bolje zadovoljava potrebe u komunikacijskoj i ekspresivnoj slu~bi, tj. da bude polifunkcionalan (Turk, 1996: 63). Purizam se mo~e odnositi i na  & bezuvjetno prihvaanje svih posuenica, neovisno o tome jesu li potrebne ili nisu (Turk, 1996: 65). Razlozi za to veinom su pomodni, a takav purizam veinom ima negativan odnos prema neologizmima i kalkovima, a prihvaanje posuenica opravdava jezi nim internacionalizmom (Turk, 1996). Radoslav Kati i (1992) ka~e da je elementarni purizam u naravi jezika, tj. da je purizam nu~nost jezi noga bia.  Osnovna su pravila jezi noga purizma: 1. Tamo gdje postoji dobra domaa, ne treba upotrebljavati stranu rije . 2. Tamo gdje postoji dobra standardnojezi na rije , ne treba upotrebljavati dijalektizam. 3. Tamo gdje postoji dobra standardnojezi na rije , ne treba upotrebljavati istozna nu novotvorenicu ili prevedenicu. Isto tako, ne treba u jezik unositi prevedene izraze i konstrukcije iz drugih jezika. 4. Treba te~iti ato stabilnijoj normi standardnog jezika (Fran i, Hude ek, Mihaljevi, 2005: 205). Proces izrazite kroatizacije Proces izrazite kroatizacije odnosi se na razdoblje poslije 1990. godine. Razdoblje od 1990. do 2000.  ... bilo je obilje~eno jakim pohrvaenjem hrvatskog jezika (Opa i, 2006: 521). Na~alost, osim ato su vraene mnoge prognane hrvatske rije i, prognane su mnoge druge dobre hrvatske rije i, a i brojni slavenizmi, najviae rusizmi. Udarilo se po svim tuicama, a pritom se nije razmialjalo koliko su se te tuice udomaile u hrvatskom leksiku (Opa i, 2006). U uporabi se pronalaze brojne novotvorine kojima je cilj zamijeniti brojne dobre hrvatske rije i zato ato su se upotrebljavale i u bivaem re~imu. Prodor takvih novotvorina naj eae dolazi iz sredstava javnog priopavanja i administrativnoga stila. Kao primjer takve novotvorine mo~e se istaknuti rije  djelatnik koja je trebala zamijeniti rije  radnik (Opa i, 1998). Ima i radikalnijih primjera, kao npr. novotvorina vremenik koja je trebala zamijeniti dnevni red ili raspored. Takve su nasilne promjene naj eae politi ki motivirane, a ne jezi no i znanstveno (Opa i, 1999). Mo~e se rei da dolazi do straha od jezika, i to ne straha od stranoga jezika, nego od materinskoga, od hrvatskoga standardnog jezika. To dovodi i do uvoenja srbizama u hrvatski jezik. To nije namjerno uvoenje srbizama, ve se dogaa iz neznanja i politi ke motiviranosti. Tako se pokuaala uvesti rije  koatovnik, koja je skovana prema srpskom cenovniku, a samo kako se ne bi kao i dosad govorilo cjenik (Opa i, 2003). Na~alost, 2000. godine dolazi do druge krajnosti. Tada u hrvatski jezik po inju ulaziti brojne strane rije i, a esto se brojne dobre hrvatske rije i zamjenjuju stranima, najviae anglizmima, naj eae iz pomodnih razloga (Opa i, 2006). Dolazi do izrazite internacionalizacije hrvatskoga jezika i zato je potrebno osnivanje odgovarajuega stru nog mjesta za hrvatski jezik gdje e se moi oblikovati strategija odr~ivoga razvoja hrvatskoga standardnog jezika uz puno poativanje jezi nih i izvanjezi nih argumenata (Samard~ija, 2002). Jezi no posuivanje Jezik kao najva~nije sredstvo komunikacije, a da bi opstao, ne mo~e biti izoliran niti samostalan, ve mora ostvariti kontakt s drugim jezicima preko svojih govornika. Jedan je od rezultata toga dodira jezi no posuivanje (Filipovi, 1986).  Jezi no je posuivanje svako preuzimanje neke jezi ne jedinice iz jednoga jezika u drugi (Fran i, Hude ek, Mihaljevi, 2005: 206). Naj eae se posuuju rije i, a rjee gramati ke sastavnice. Razlozi su za posuivanje unutarjezi ni (kada jezik ne mo~e pronai odgovarajuu rije  za neki potrebni pojam, npr. spam  ne~eljena poruka) i izvanjezi ni (brojne politi ke, kulturne, gospodarske, znanstvene veze, a u novije vrijeme jezi na moda i snobizam, npr. stage za pozornicu) (Fran i, Hude ek, Mihaljevi, 2005). U jezi nom posuivanju treba razlikovati pojmove jezik davalac (jezik iz kojega se posuuje) i jezik primalac (jezik u koji se posuuje) (Fran i, Hude ek, Mihaljevi, 2005). Za jezi no posuivanje bitni su pojmovi transfonemizacije i transmorfemizacije. Transfonemizacija predstavlja zamjenu na fonoloakoj razini i mo~e biti: a) potpuna  odgovarajui fonemi jezika davatelja zamjenjuju se odgovarajuim fonemima jezika primatelja pri em njihov opis u potpunosti odgovara opisu fonema modela, npr. film  film. b) djelomi na  fonemi primatelja samo djelomi no odgovaraju fonemima davatelja, npr. imid~  image - /ImIdZ/. c) slobodna  proces prilagodbe ne provodi se prema fonetskom principu, ve na izgovor utje e pravopis ili neki drugi inilac, npr. radio  radio - /reIdiYu/. Transmorfemizacija predstavlja zamjenu na morfoloakoj razini i mo~e biti: a) nulta  model se preuzima kao slobodni morfem, npr. aou - show. b) kompromisna  model zadr~ava sufiks iz svoga jezika, npr. menad~er  manager. c) potpuna  sufiks iz oblika kompromisne transmorfemizacije zamjenjuje se sufiksom jezika primatelja koji ima isto zna enje i funkciju. Dijeli se na primarnu (ne mijenja se vrsta rije i, npr. printing  printing  printanje) i sekundarnu (mijenja se vrsta rije i, npr. silikon  silikonski) (Filipovi, 1986). Na razini sintakti kog i tvorbenog posuivanja treba istaknuti tzv. jukstapoziciju, tj. uporabu imenice u atributnoj ili apozicijskoj slu~bi ispred glave imeni kog skupa, npr. Dubrovnik marina umjesto Dubrova ka marina. Takvi se sklopovi u hrvatskom jezikoslovlju analiziraju kao poluslo~enice. Njihova je prednost da su jezi no ekonomi ni, npr. loto djevojke  hostese televizijske emisije Loto (Star evi, 2006). Rije i stranoga podrijetla Rije i stranoga podrijetla dijele se na tue rije i, tuice, prilagoenice i usvojenice. Tuice, prilagoenice i usvojenice jednim se imenom nazivaju posuenice. Rije i se stranoga podrijetla mogu dijeliti s obzirom na jezik iz kojega dolaze. To su anglizmi, germanizmi, rusizmi, bohemizmi itd. (Bari i dr., 1999). Tue rije i  Tue su rije i rije i drugog jezika u hrvatskome tekstu. Njihovo se tue podrijetlo isti e izvornim oblikom pisanja. (Bari i dr., 1999: 282) U tue se rije i ubrajaju izreke i poslovice (hic et nunc), tua imena (Los Angeles), strane rije i koje se privremeno upotrebljavaju u hrvatskom jeziku (make up). Treba ih pisati kurzivom (Bari i dr., 1999). Posuenice U skupinu posuenica ubrajaju se tuice, prilagoenice i usvojenice. `to se ti e tuica, u literaturi se nailazi na nekoliko definicija. U Hrvatskom jezi nom savjetniku (Bari i dr., 1999: 283) tuice se definiraju kao  rije i stranoga podrijetla koje su pravopisno prilagoene hrvatskome glasovnom sustavu, ali zadr~avaju neka svojstva izvornog jezika nesvojstvena hrvatskome jeziku&  Stjepko Te~ak (1999: 102) ka~e da se pojmom tuica slu~i  & za svaku rije  koju su Hrvati u novije vrijeme primili iz tuega jezika.  Prilagoenice su rije i stranoga podrijetla koje su naglasno, glasovno, sklonidbeno prilagoene hrvatskomu jeziku. Bolje ih je, kad je to mogue, u biranijim tekstovima, zamijeniti odgovarajuim hrvatskim rije ima (Bari i dr., 1999: 284).  Usvojenice su posuenice tako potpuno uklopljene u hrvatski jezik da se ne razlikuju od izvornih hrvatskih rije i, npr. kukuruz, elav, aeer, asopis, dojam (Fran i, Hude ek, Mihaljevi, 2005: 210).  Nije ih potrebno, a esto ni mogue, zamjenjivati izvornim hrvatskim rije ima (Bari i dr., 1999: 285). Internacionalizmi  Internacionalizmi (ili europeizmi) meunarodne su rije i, naj eae rije i gr koga i latinskoga podrijetla, koje se nalaze u svim, mnogim ili bar u veini europskih jezika (Fran i, Hude ek, Mihaljevi, 2005: 211). Internacionalizmi latinskog i gr kog podrijetla trebaju imati prednost pred internacionalizmima iz drugih jezika (npr. engleskog, francuskog, njema kog itd.) u hrvatskom jeziku jer se lakae uklapaju u hrvatski jezi ni sustav (Bari i dr., 1999). Tuice u publicisti kom stilu U ovom e se poglavlju usporeivati primjeri tuica iz dnevnih novina i asopisa. Svaki e primjer biti pojedina no usporeen. Ako postoji, bit e dana i domaa zamjena za tuicu. Obraivani se korpus sastoji od dnevnih novina (Ve ernji list, Glas Slavonije, Vjesnik, Poslovni dnevnik, Metro, 24sata), a manje od asopisa za mlade (Teen, Bravo) i ra unalnih asopisa (Bug). U radu se navode sljedei primjeri: (1) Broj stradalih nije bio kona an u subotu nave er, dok su prvi traga i tragali za eventualnim ~rtvama& (V, 17. 3. 2008., str. 48) Pridjev eventualan prilagoen je na fonoloakoj i morfoloakoj razini, latinizam je, ali trebalo bi ga zamijeniti pridjevima mogu, mo~ebitan (Ani, Goldstein, 2007: 174). (2) Potreba za novim Zakonom o sigurnosti cestovnog prometa koji je u zavranoj fazi, pokazala se time i viae nego  urgentna. Stanje u prometu viae je nego alarmantno. (V, 17. 3. 2008., str. 42) Tri su primjera rije i stranoga podrijetla. Dva su primjera iz gr kog i latinskog jezika (faza i urgentna) i te se rije i mo~e ozna iti kao internacionalizme, ali za njih postoje dobre domae zamjene, za fazu  razvojni stupanj, dio ciklusa, stupanj, a urgentna se mo~e zamijeniti pridjevom hitna. Faza je grecizam (Ani, Goldstein, 2007: 181) i fonoloaki je i morfoloaki prilagoen hrvatskomu jeziku, a urgentna je latinizam (Ani, Goldstein, 2007: 602) te je takoer fonoloaki i morfoloaki prilagoen hrvatskomu jeziku. Tuica alarmantno galicizam je i mo~e se zamijeniti pridjevima zabrinjavajue, uznemirujue (Ani, Goldstein, 2007: 16), a prilagoena je fonoloaki i morfoloaki. (3) Nikada dosad nije upadao u nevolje, bavio se nabavkom kompjuterske opreme& (V, 17. 3. 2008., str. 41) Pridjev kompjuterski anglizam je, ali je engleski jezik posrednik, a rije  izvorno potje e iz latinskog jezika (Ani, Goldstein, 2007: 312). Rije  je prilagoena fonoloaki, ali morfoloaki samo djelomi no jer osnovna rije  od koje je napravljena izvedenica kompjuterske glasi kompjuter, a ne kompjutor, tj. zadr~ala je strani sufiks -er. Rije  je mogue zamijeniti pridjevom ra unalni. (4) Intervju preto en u autobiografiji. (V, 17. 3. 2008., str. 40) Intervju je anglizam (Ani, Goldstein, 2007: 266), fonoloaki i morfoloaki prilagoen hrvatskomu jeziku i taj je anglizam potreban hrvatskomu jeziku jer za njega joa nema dobre zamjene (mogua je opisna zamjena: razgovor namijenjen sredstvima javnog informiranja (Ani, Goldstein, 2007: 266), ali to nije u skladu s jezi nom ekonomijom). Autobiografija je internacionalizam iz gr kog jezika (Ani, Goldstein, 2007: 47), fonoloaki je i morfoloaki prilagoen hrvatskomu jeziku, a dobre zamjene za tu rije  joa nema. (5) Nekoliko stotina ekstremnih desni ara bacalo je kamenje na policiju u srediatu grada& (V, 17. 3. 2008., str. 12) Pridjev ekstr(bdfp: < D F `  \ z|~N. :#L####$$%ǿϱӱϭϭߡǩǩǩǩ h+w6 h+w5hah+w56hah+w5h+whkThcu5CJaJ h6hTZ-hcu6hhohcuhcuhcu5CJaJh@1hvs1hcuCJaJhvs1hPr5CJaJ hvs157(dfpr   f|~$$P(R(z( $dha$gd+w $dha$gd@1$dh`a$gd$dh`a$gdcu $dha$gdcu $dha$gdPr :%%'''(&(((J(L(N(R(x(z(~(**@*^*+++++,,-.(.f...*/F///b2j2*343:3H3J3L33444d4n4t445566D67788:6:8:H:j::;j;ӿӷӷӷӷӷӳhHjh{h $T6 h{h $Th:h $T6 h $T6h $Thoh+w5CJaJhh+w5CJaJh@1h h+whCz((+/0n2L3455H68;;;;0<2<>>>A $dha$gdN= $dha$gdEN$ dha$gdkT $dha$gd $T$dh`a$gd $T $dha$gd+wj;;;;;;;;.<0<2<J<>>>>Z@p@@@2A@AvAAAAAAAB CCDDEEDGGHHHHHHHHH繵롵}ŵuuuuh}hEN6hoh hEN6hz(hEN6 hN=hENh>0hEN5hN=h>0hEN6h%\hEN5hENh@1h $T5CJaJhH ]h~G5CJaJh9ih $T5CJaJhH ]5CJaJh $ThhHjh@1hQh@16.AAAEGJJ@JMMN"NQZQfRSBUZp[r^^b$dh`a$gd& $dha$gd^$dh^a$gd&$dh`a$gdEN $dha$gdENHHJ>JMMMNN NRNjNNO*O8OOOOP P&P*P8PJz|ʇ·ڇhĹ鯨{wsh`PHhH ]h`PHh^CJaJh&CJaJh{fCJaJ hH ]5 hH ]6h(!h^6 hH ]56h(!h^56h`PHhueCJaJh&h^CJaJh&h^56CJaJh&h^6CJaJh&h&CJaJhN=CJaJh^-hvz~ȉԉ؉ډ*6ĊȊ&VXjxռugu\\Rhsxh^56h&h^CJaJh&h^56CJaJh&h^6CJaJh&h&CJaJhoh^CJaJhEh^6hEh^56hoCJaJh`PHh^CJaJhwh^CJaJhwh^56CJaJhwh^6CJaJhwhwCJaJh{fCJaJh, h^6h^FJLPx~ȍŽΎ܎4<hjptƏ̏؏ :\Ȑ˽˲{˽{wwhg^mhwhwCJaJhoh^CJaJh`PHhsxh^56hoCJaJhkh^CJaJhwh^CJaJhwh^56CJaJhwh^6CJaJh{fCJaJhwh&CJaJhsxh^6h^h|Bh^56+$(*.`bnjȒFRƓ@Xxĕޕ4NȽȶȽȄzrrrzrnhwh9h^6h9h^56hwCJaJhwhw6CJaJhohe,h^6hg^mh^he,h^56 hg^mhwhkhueCJaJhwh^CJaJhwh^56CJaJhwh^6CJaJhwhwCJaJhg^mCJaJ+bRΗFBʡ0ޣpv $dha$gdue$dh^a$gd$G$dh`a$gd$G$dh`a$gdg^m$dh`a$gdw $dha$gdw$dh^a$gdw $dha$gd^NPRTZ\^̗Ηޗ0BDFLNPԙؙڙ´©ڔ}qeWeWeLh$Gh^CJaJh$Gh^56CJaJh$Gh^6CJaJh$Gh$G6CJaJh$Gh$GCJaJh$GhJ6h^6hJ6h^56hkhueCJaJhwh^CJaJhwh^56CJaJhwh^6CJaJhwhw6CJaJhwhwCJaJhg^mCJaJhwhN=CJaJh^hwڙޙ$ Ndʝܝ@BTΞ DVHP̵}vldl`̭hohbGh^6hbGh^56 h$G56h6Zh^CJaJh$Gh^56CJaJh$Gh^6CJaJh$Gh$GCJaJhg^mCJaJh$Gh{fCJaJhUh^6h$Gh^hUh^56h$GCJaJh$Gh^CJaJhueCJaJh6ZhueCJaJ"L\ȡʡڡ6L,068:ڣܣޣpvxzƥȥ̥vθΪΪ|hDh^56huehg^mCJaJh_Qh^6h6Zh$Gh$>h^6h^h_Qh^56h$Gh$GCJaJh}!hueCJaJh$Gh^CJaJh$Gh^56CJaJh$Gh^6CJaJh$Gh$G6CJaJ0v¦Ħxz~8:>tv:<jx :HLNR÷ω}÷sh9Wh^56h$Gh^6h}!hDh^56h}!hueCJaJh$Gh^CJaJh$Gh^56CJaJh$Gh^6CJaJh$Gh$G6CJaJh$Gh$GCJaJhg^mCJaJ h^6h?[h^6h$Gh^hDh^6*hBv8(6XZnp $dha$gdkT $dha$gdg^m$dh`a$gdg^m $dha$gd^$dh`a$gd$Gʫ026fhnȭ "ƮЮԮ֮$(26@ȺȯȺȺȺȯh}!h}!h^CJaJh$Ghv{h^6hv{h^56h}!hueCJaJh$Gh^CJaJh$Gh^56CJaJh$Gh^6CJaJh$Gh$G6CJaJh$Gh$GCJaJhg^mCJaJh^h9Wh^60İưΰ&\h|~±ȱԱ²Բ(4h³дҴܴBHJLȺ֎|xpk_h$Gh$G6CJaJ h^5htBh^5h}!hh^56htBh^6htBh^56h}!h^CJaJh$Gh^CJaJh$Gh^6CJaJh$Gh^56CJaJh$Gh$G56CJaJh$Gh$GCJaJhg^mCJaJ h^6hv{h^6h^ h}!6%LpNV\prtv6Jfƺ8ĺ˲ˮ˺ˤˠshdZdRdhe,hg^m6he,hg^m56hg^mhkhg^mCJaJhwhg^m56CJaJhwhg^m6CJaJhwhg^mCJaJhg^mCJaJhvs1jhvs10JUhohZh^6hZh^56 h$G56h^h,h^CJaJh$Gh^CJaJh$Gh^56CJaJh$Gh^6CJaJ 8>@ZptvzĻ(ȼ$(:6<>nо*:V{qihtBhg^m6htBhg^m56h$Ghg^m56CJaJh$Ghg^m6CJaJh$Ghg^mCJaJhlhg^m6hlhg^m56hBhg^m6hg^mhBhg^m56hkhg^mCJaJhwhg^m56CJaJhwhg^m6CJaJhwhg^mCJaJhg^mCJaJ'VXZlnp ,.8&(t2f <nr2(2fFȿϥyqiieh,h/+hkT6hzEmhkT6hh@ho6hohh@hkT6h8hkT6hHj5CJaJ h9hHj huehue huehkThHjhkT5CJaJhvs15CJaJ h ohvs1hHjh~Gh~G5CJaJhkT5CJaJhplhkT5CJaJ hvs1hvs1hkT&p .( @lrb $dha$gdkT$dh`a$gd~GFl&FH02B2<l0 "&(,.24:ÿjhzFsUhzFshDjhD0JUhcuhcu5CJaJhcu5CJaJh+wh $ThENh^hk 0hkT6h$~hkT6hS)hkT6hyEVhkT6h0_5hkT6h,hkTh -hkT65 $&*,0268: $dha$gdcu$dh`a$gd $T $dha$gd $T $dha$gdEN $dha$gd^:< $dha$gdcu:<hcuhcu5CJaJ,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>@> vs1 Footnote TextCJaJ@&@@ vs1Footnote ReferenceH*9L[<?[2389pqBj >?]()=@}7E$[abn !! !""##$$3%%&M))9+}+~--..1V12>34 5_556678|88}99;;< =>!?t@@AABCC;DECEuFFAGGHH!KzK;LLMMCNNO`O,P-P7P8PSSSSSSSTTUU6VWWXZYYZZA[C[E[F[G[H[I[J[K[L[M[N[O[P[Q[R[S[[[[[[[[[[[[00000000000@0@0000000000000@0@00@0@0@0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0000@0@0000@000@0@0@0@0@00@000000000000@00<@0I0@0I0@0I0@0I0I0~-.}9>[K00K00C00K00 %j;HvRzX^NڙvL8VF:<2579:;<lmnoqrstvwxyz|z(Abbp:<368=pu{}~:48@0(  B S  ?#0$&0   ! ] c  hl!#- !35F;BEW"N`sboMR-01348KRy !!!!!!""0$5$^$b$$$%%''''R([()).*7*++++,, --X.a.../ /*/2///[0f000+101v11 223 333H3M3N3Q34455d5i555556 6|666666678899999:::::; ;;; <)<z==c>l>>>!?*?^?g?o?x???@@@@@@@@/A8AAAAAUB^BBBBBLCUCCCDDDDDEE$ECEJEEEFGLGPGRGUGVG[GcGhGGGGGGGGGHHHHHHHHHHHH]IaIxIIIIII\K_KKKLLeMjM NNNNNNNNNN7O@OCOFO`OhOOOPPS!S8S=SZS^SSSSSSSSTTTTUUUU'U7UCUFUXUUUUUUU6VVCV|VVVVVVVVVVVVWWWWrWWWWWWWWWWWWWWWW`XbXlXqXsX{XXXXXXX#Y%YYYYYYZzZ|ZZZZZ[%[S[[[[[[[[[[[[[[[[1379oqACij  =?\^')<A|}67DE#$Z[%`bmo !!!!!""##$$$$2%3%%%&&L)M)))8+9+|+}+}-~---.... 11U1V122=3>344 5 5^5_55566667788{8|888|9~999;;;;<<= =>> ?!?s@t@@@AAAABBCCCC:D;DEEBECEtFuFFF@GAGGGHHHH K!KyKzK:L?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FP["1Table5WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q