Naslov
Utjecaj mikorize na kakvoću ploda jagode neutralnog dana
(Mycorrhiza Impact on Neutral Day Strawberry Fruit Quality)

Autori
Sudar, Iva ; Duralija, Boris ; Petek, Marko ; Lazarević, Boris ; Fruk, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Book of Abstracts / Mioč, Boro ; Širić, Ivan - Vodice : Grafo-Mark, 2020, 285-286

Skup
55. hrvatski i 15. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 16.02.2020. - 21.02.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
jagoda, fizikalno-kemijska svojstva, mikoriza, hidrogel, huminske kiseline
(strawberry, physicochemical properties, mycorrhiza, hydrogel, humic acid)

Sažetak
Jagoda (Fragaria x ananassa), je najznačajniji je predstavnik jagodastih voćnih vrsta, a uzgaja se širom svijeta. U Hrvatskoj predstavlja važan udio sezonskog voća, posebice u početku sezone te su poznati brandovi Zagrebačka jagoda, Vrgoračka jagoda, Jagodica purgerica i dr. Mikoriza je značajna po svojoj ekološkoj ulozi u usvajanju hranjivih tvari iz tla, zaštiti biljke od biotičkog i abiotičkog stresa, toleranciji protiv patogena, vodnom stresu te utječe na sam urod i kvalitetu ploda. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj mikorize na fizikalno- kemijska svojstva ploda jagode neutralnog dana sorte ‘Capri’. Istraživanje fizikalno-kemijskih svojstava jagode neutralnog dana sorte ‘Capri’ uzgojene na lokaciji Botinec provedeno je 2018. godine. Jagode su prilikom sadnje tretirane s 4 tretmana: (1) potapanje korijena u suspenziju mikorize – M, (2) potpanje korijena u suspenziju mikorize i hidrogela – MH, (3) dodavanje hidrogela u sadnu jamu – H, te (4) potapanje korijena su suspenziju huminskih kiselina i mikorize – HUM. Analizirana su sljedeća svojstva kakvoće jagode: masa ploda, visina i širina ploda, tvrdoća ploda, udio topljive suhe tvari u plodu (SSC), udio ukupnih kiselina (TA) u plodu te boja ploda (CIE L*, a*, b*). Na temelju analize najbolja masa ploda je zabilježena kod ne tretiranih (kontrolnih – K) biljaka (7, 09 g). Tretmani H i MH pokazali imali su najveći izmjereni udio SSC, ali značajno se razlikovao samo od HUM. Najveći udio ukupnih kiselina imali su netretirani plodovi, zatim plodovi H tretmana dok su svi tretmani koji su sadržavali mikorizu (M, MH i HUM) imali značajno najmanji udio ukupnih kiselina. Omjer topljive suhe tvari i ukupnih kiselina najveći je kod kombinacije MH (20, 63.) Najveći udio crvene boje je zabilježen kod netretiranih biljaka. Promatrajući ukupna fizikalno kemijska svojstva ploda jagode, najbolji su bili netretirani plodovi i MH plodovi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA