Pregled bibliografske jedinice broj: 1080926
Govorna brzina kod govornika hrvatskoga i španjolskoga jezika
Govorna brzina kod govornika hrvatskoga i španjolskoga jezika // HDPL - Jezično i izvanjezično u međudjelovanju - Knjiga sažetaka / Nigoević, M. ; Matešić, M. (ur.).
Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2020. str. 19-19 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1080926 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Govorna brzina
kod govornika hrvatskoga i španjolskoga
jezika
(Speech rate in Croatian and Spanish language
speakers)
Autori
Bašić, Iva ; Grković, Daša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
HDPL - Jezično i izvanjezično u međudjelovanju - Knjiga sažetaka
/ Nigoević, M. ; Matešić, M. - Split : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2020, 19-19
ISBN
978-953-352-048-3
Skup
XXXIV. međunarodni znanstveni skup HDPL-a: Jezično i izvanjezično u međudjelovanju
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.09.2020. - 26.09.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hrvatski jezik ; španjolski jezik ; govorna brzina
(Croatian ; Spanish ; speech rate)
Sažetak
Dosadašnje studije o govornoj brzini bile su uglavnom usmjerene na dva istraživačka pola: proučavanje govorne brzine i njezine percepcije u materinskome te u stranome jeziku. Govorna se brzina proučavala i kao vremenska dimenzija općega govora, zatim kao specifična odrednica medijskoga govora, a provedena su i raznovrsna kontrastivna proučavanja brzine govora u različitim jezicima, razlike unutar govornika i između govornika s obzirom na spol, starosnu dob, dijalektalnu varijantu i sl. (Binnenpoorte et. al., 2005 ; Santiago & Mairano, 2017). Rezultati većine istraživanja pokazali su da je govorna brzina povezana s brojnim čimbenicima: osobnim, demografskim, kulturološkim, jezičnim, fiziološkim, psihološkim itd. (Yuan et al., 2006) a Dellwo i suradnici (2006) navode da je govornu brzinu moguće analizirati s tri stajališta: akustičkoga, perceptivnoga i hotimičnoga. S obzirom na to da je govorna brzina, kao i ritam, prozodijski parametar koji je snažno određen i vremenskom organizacijom u okviru koje svakodnevno ostvarujemo vlastite govorničke iskaze, u istraživanjima je od velike važnosti potrebno metodološki oprezno utvrditi kriterije izbora govornika, kao i uvjete snimanja te analiziranja govornoga stimulusa. Budući da među autorima postoje neslaganja o utjecaju materinskoga jezika (L1) na govornu brzinu u stranome jeziku (L2), u radu će se ispitati odnos govorne brzine u hrvatskome i španjolskome jeziku. Postavljeno je nekoliko istraživačkih pitanja: razlikuje li se govorna brzina kod izvornih govornika hrvatskoga i španjolskoga, ima li razlika u govornoj brzini pri upotrebi materinskoga i stranoga jezika, pri različitim govornim stilovima i između govornika s obzirom na spol. Za potrebe istraživanja snimljeno je po šest izvornih govornika obaju jezika, od kojih govornici hrvatskoga vladaju španjolskim jezikom na C2 razini. Govornici su snimljeni visoko kvalitetnom akustičkom opremom u prostorijama sa sniženom razinom buke. Analiza je provedena u programu za akustičku obradu zvuka Praat, a ispitane su mjere tempa artikulacije (TA) i tempa govora (TG), koji uključuje govorne stanke s mjernom jedinicom broj slogova u sekundi (sl/s).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb