Naslov
Arheološki okvir povijesti Jeruzalema
(The Archaeological Framework of the History of Jerusalem)

Autori
Lujić, Božo

Izvornik
Svjetlo riječi (1512-6986) 14 (1996), 154; 15-17

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
arheološka iskapanja ; povijest ; Jeruzalem, Palestina, prošlost ; David ; Salomon, hram, Jebusejci ; gradski zidovi, kule
(archaeological excavations ; history ; Jerusalem, Palestine, past ; David ; Solomon, the temple, the Jebusites ; city walls, towers)

Sažetak
Jeruzalem nije imao samo povijest što se zbivala, nego je ta povijest isto tako ostavljala svoje tragove i u utrobi samoga grada. Kao i inače sva značajnija mjesta u Palestini, tako i Jeruzalem ima svoje arheološke korijene, koji na uvjerljiv način svjedoče o nastanku mjesta i njegovoj burnoj povijesti. Autor želi prikazati korijene i povijest Jeruzalema koji sežu u daleku prošlost. Tragove ljudskog života na području grada Jeruzalema nalazimo u 4. tisućljeću pr. Kr. Osnutak grada prema arheološkim nalazima spada u razdoblje između 20. i 18. st. pr. Kr. U 2 Sam 5, 6-8 i 1 Ljet 11, 4-6 izričito se veli kako je David uzeo Jeruzalem za svoj glavni grad. Salomon, Davidov sin-nasljednik je proširio grad te izgradio brojne građevine, među kojima je najpoznatiji veličanstveni hram. Grad se tijekom povijesti očito značajno širio. Na kraju djela, autor veliki naglasak stavlja na postojanje triju gradskih zidova. Te gradske bedeme opisuje Josip Flavije. Drugi je zid vjerojatno podignut u 1. st. pr. Kr., a važan je i za određivanje mjesta Isusova razapinjanja, koje je moralo biti izvan gradskih zidina, dakle izvan tzv. ''drugoga zida''. Arheološka iskopavanja Jeruzalema otkrivaju skrivenu povijest što se nalazi duboko pod zemljom. Ona nam je i ostala sačuvana, jer je bila pod zemljom i na taj način bila zaštićena od nemilosrdnog razaranja brojnih pokoljenja proteklih stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Arheologija

POVEZANOST RADA