Naslov
Povijest grada mira i spasenja
(History of the city of peace and salvation)

Autori
Lujić, Božo

Izvornik
Svjetlo riječi (1512-6986) 13 (1995), 151; 15-17

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Jeruzalem ; mir ; spasenje ; povijest ; religija ; narodi ; kultura ; Izrael ; Palestina ; David
(Jerusalem ; peace ; salvation ; history ; religion ; nations ; culture ; Israel ; Palestine ; David)

Sažetak
Jeruzalem je jedino mjesto na svijetu što uz svoju povijest veže više ili manje tri velike svjetske religije, koja svaka na svoj način gleda svetost ovoga grada. I za židovstvo i za kršćanstvo i za islam Jeruzalem je sveto mjesto. Povijest ovoga grada skriva u sebi sve ono što je posebno važno za svaku od tih religija. Zbog toga sve tri religije i ne žele izgubiti svoj udio u povijesti grada, jer bi na taj način izgubile veoma važan dio korijena i vlastite povijesti. Jeruzalem duhovno pripada cijelome svijetu. Svako prisvajanje grada od strane jedne religije vodilo bi njegovu duhovnom osiromašenju i isključivosti što bi se kosila sa samom naravi grada. Međutim, i prije nego što su tri velike religije ušle u povijest tog grada on je imao također i svoju religijsku povijest. Naime samo ime Jeruzalem ukazuje kako je grad bio posvećen bogu Salemu. Iz ostataka jedne zdjelice od gline iz 20/19. st. pr. Kr. bilo je crnilom napisano hijeroglifskim znakovima ime Rušalimum što bi u stvari bila egipatska transkripcija kananejskog naziva Urusalim. Naziv nosi u sebi dvije riječi. Prva je uru što bi značilo osnutak, a druga je salim što odgovara suvremenoj hebrejskoj riječi šalom i značila bi mir ali također i spasenje. U biblijskim spisima grad se prvi puta spominje u skraćenom obliku u pričama o patrijarsima i to u svezi s Abrahamom i svećenikom Melkisedekom. U drugom st. pr. Kr. javlja se i drugi grčki oblik naziva Hyerosolyma. Jeruzalem je bliži hebrejskom nazivu i grčkom prijevodu Staroga zavjeta dok je naziv Hyerosolyma došao kasnije i nosi profana obilježja s obzirom na sam grad. Uz povijest grada Jeruzalema veže se nekoliko naroda koji su u većoj ili manjoj mjeri sudjelovali u nastanku, razvoju i životu grada. Već u trećem tisućljeću pr. Kr. područje Jeruzalema bilo je naseljeno na što upućuju i pronađeni ostaci iz tog razdoblja. U 12. st. pr. Kr. ''narod s mora'' među kojima su najpoznatiji Filistejci osvajaju jugozapadni dio Palestine. Po njima je područje Kanana nazvano Palestinom. Kralj David je uspio zauzeti Jeruzalem i prenijeti svoju prijestolnicu u njega, a potom i kovčeg saveza. Otada Jeruzalem dobiva izraelska vjerska i narodna obilježja. Jeruzalem je imao burnu povijest kao što ju je imalo i cijelo područje Palestine. Brojni narodi dali su obol razvoju tog grada u koji su utkivali i dio svoje kulture i svoga duhovnoga blaga. Bez njihova udjela danas bi Jeruzalem bio zacijelo siromašniji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Arheologija

POVEZANOST RADA