Naslov
Jeronimove "Vitae Patrum" u hrvatskoglagoljskoj književnosti
(Jerome's Vitae Patrum in Croatian Glagolitic Literature)

Autori
Badurina Stipčević, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodni znanstveni skup / International Scholarly Conference Sanctus Hieronymus Dalmatiae Vir Illustris, Split, 24-25. rujna 2020. Knjiga Mediterana 2020. / Bodrožić, Ivan - Split : Književni krug Split, 2020, 16-16

Skup
Međunarodni znanstveni skup Sanctus Hieronymus Dalmatiae vir illustris (Hiernymiana II) ; International Scholarly Conference Sanctus Hieronymus Dalmatiae vir illustris (Hiernymiana II)

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.09.2020. - 25.09.2020

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Sveti Jeronim, hagiografije, Vitae patrum, glagoljska baština
(Saint Jerome, hagiographies, Vitae patrum, glagolitic heritage)

Sažetak
Sveti je Jeronim napisao tri monaške biografije, životopise svetog Pavla pustinjaka, svetog Hilariona opata i monaha Malka. Jeronimove su Vitae Patrum postale najpopularniji legendarni tekstovi kršćanske antike i srednjega vijeka i značajno su utjecale na razvoj hagiografske književnosti. I u hrvatskoj književnoj tradiciji postoje tekstovi Jeronimovih pustinjačkih hagiografija, a najstariji su prijevodi sačuvani u hrvatskoglagoljskim spomenicima. Hrvatskoglagoljski tekstovi Života svetoga Pavla Pustinjaka (Vita s. Pauli primi eremitae) potječu iz različitih književnih predaja, dva su teksta potvrđena u zbornicima iz 15. i 16. st. i pripadaju grčkobizantskoslavenskoj tradiciji, a tri legende nalaze se u hrvatskoglagoljskim brevijarima i pripadaju latinskim izvorima Pavlove Vita (BHL 6596). Jeronimova legenda o svetom Hilarionu opatu čita se u oficiju ovoga sveca u sedamnaest glagoljskih brevijara od 14. stoljeća do 1561. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA