Naslov
Diftonzi u bračkim čakavskim govorima
(Diphthongs in Chakavian speeches of the island of Brač)

Autori
Biočina, Zdravka ; Bašić, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
HDPL - Jezično i izvanjezično u međudjelovanju / Nigoević, Magdalena ; Matešić, Mihaela - Split : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2020, 23-23

ISBN
978-953-352-048-3

Skup
XXXIV. međunarodni znanstveni skup HDPL-a: Jezično i izvanjezično u međudjelovanju

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.09.2020. - 26.09.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
brački govori ; diftonzi ; formantska analiza
(speeches of the Island of Brač ; diphthongs ; formant analysis)

Sažetak
Diftonzi su u čakavskim i štokavskim govorima na obali adrijatizam koji se razvio uslijed mletačkog utjecaja. Diftonzi u čakavskom narječju imaju nekoliko obilježja: pojavljuju se u različitim sljedovima vokala, od /ie/ do /uo/, drugi je diftonški vokal obično dulji, najčešće se pojavljuju u medijalnome položaju u riječi, od kojih prvi diftonški vokal (prednji /e/ ili stražnji /o/) predstavlja slabi vokal koji u dugim (ne)naglašenim slogovima diftongizira prema jakom otvorenom vokalu (/e/ ili /o/). Nadalje, najbolje ih čuvaju otočni govori (Moguš, 1977). Prema prethodnim opisima, diftonge /ie/ i /uo/ na otoku Braču imaju govornici iz Bola, Pučišća i Gornjega Humca. Biočina (2019) na temelju spontanih govora izvornih dijalektalnih govornika različite dobi, spola i obrazovanja iz tih mjesta utvrđuje da čestotnost diftonga varira s obzirom na dob i mjesto. Naime, diftonge [ie] i [uo] Pučišćani ostvaruju dosljednije od snimljenih govornika iz Gornjega Humca i Bola. Međutim, i među potonjima postoje razlike, pa su diftonzi rašireniji u gornjohumčanskom nego u bolskom. U Bolu diftonge čuvaju samo stariji govornici i pojedini srednje stari govornici (Biočina, 2019). Navedeno nije u skladu sa zaključcima prethodnih skupnih opisa bračkih govora, po kojima se diftonzi u Gornjem Humcu čuju još samo u vlastitim imenima (Šimunović, 2006). Za potrebe ovog istraživanja preuzet je dio korpusa iz doktorskog istraživanja Biočine (2019), preciznije snimke spontanoga govora 45 govornika iz Bola, Gornjega Humca i Pučišća. Slušnom analizom zamijećeno je da se diftonzi ne pojavljuju samo u dijalektalnim riječima (npr. [ʃaltuora], [neʋierix]), već i u leksiku standarda (npr. [studient], [buolniʦi]). Na ciljanim riječima u kojima su slušno i akustički verificirani diftonzi ([ie] i [uo]), provedena je formantska analiza. Za potrebe preciznijega akustičkog opisa diftonga, procijenjene su formantske vrijednosti prvih triju formanata u medijalnim stabilnim dijelovima vokalā te u tri točke tranzijentskih područja. S obzirom na to da su se diftonzi i u forenzičnoj fonetici pokazali kao snažni fonetski markeri i idiosinkratična obilježja govornika, ovim se istraživanjem nastojala teorijski i akustički opisati njihova distribucija u govorima otoka Brača.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA