Naslov
Zdravstvena njega umirućeg bolesnika s osvrtom na sestrinske dijagnoze
(Nursing care of a dying patient with reference to nursing diagnoses)

Autori
Majstorović Dijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka, Hrvatska

Datum
25.10

Godina
2010

Stranica
87

Mentor
Lovrić, Angela

Ključne riječi
smrt, palijativna skrb, sestrinska skrb, sestrinske dijagnoze.
(death, palliative care, nursing care, nursing diagnoses)

Sažetak
Smrt svake osobe je jedinstvena kao i njen život. Smrt je za većinu osoba zastrašujuća pojava jer znači kraj osobnog identiteta, gubitak samog sebe. Smrt je također i društveni događaj koji pogađa obitelj, prijatelje i druge osobe. Danas veći broj ljudi umire u bolnicama i hospicijima, nego unutar svojih domova. Ako postoji kultura rađanja, kvaliteta življenja, treba postojati i dostojanstvo umiranja. Hospicijski pokret razvija filozofiju u kojoj je smrt normalan porces i posljednja faza života, kao posebno vrijeme za integraciju i pomirenje. Prihvaća potrebu umirućih da žive potpuno, ponosno i udobno sve dok ne umru, ne požuruje, niti odgađa smrt. Uspjeh djelovanja hospicijskog pokreta, prvenstveno ovisi o umijeću i stavovima osoblja koje radi s teško oboljelim i umirućim ljudima. Palijativna skrb predstavlja aktivnu potpunu skrb za bolesnike u kojih bolest više ne reagira na liječenje, te unapređuje kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji. Naglasak nije na smrti, koja je događaj koji se prihvaća i događa kada za to dođe vrijeme, nego na kvaliteti života bolesnika i njima bliskih osoba koje će ih nadživjeti. Čovjek je toliko zaljubljen u život da nerado ili uopće ne pomišlja na njegovu krhkost, privremenost i prolaznost. Ljudski život nezustavljivo juri svome završetku – smrti, kroz bolest, patnju, bol i kadšto agoniju. Uz dobru terminalnu skrb i uz uspješno suzbijanje tegoba, prvenstveno bolova, nema pojave eutanazije koja je znak loše skrbi za bolesnika. Ljudi u 21. stoljeću od zdravstvenih djelatnika očekuju goleme mogućnosti u vezi sa suvremenim tehnološkim razvojem, kao i moć nad životom i smrti. Zato oni često nerealno zdravstvenim djelatnicima pripisuju i poznavanje tijeka i dužine bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA