Pregled bibliografske jedinice broj: 1079953
ANALIZA ONEČIŠĆENJA ČESTIČNIM TVARIMA U URBANIM PODRUČJIMA REPUBLIKE HRVATSKE
ANALIZA ONEČIŠĆENJA ČESTIČNIM TVARIMA U URBANIM PODRUČJIMA REPUBLIKE HRVATSKE, 2020., diplomski rad, diplomski, Geotehnički fakultet, Varaždin
CROSBI ID: 1079953 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ANALIZA ONEČIŠĆENJA ČESTIČNIM TVARIMA U URBANIM
PODRUČJIMA REPUBLIKE HRVATSKE
(Analysis of particulate matter pollution in urban
areas of Croatia)
Autori
Habulan, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Geotehnički fakultet
Mjesto
Varaždin
Datum
16.07
Godina
2020
Stranica
67
Mentor
Sakač, Nikola
Ključne riječi
Lebdeće čestice ; urbana područja ; onečišćenjezraka
(Particulate matter ; urban areas ; air pollution)
Sažetak
Lebdeće čestice (PM) obuhvaćaju mješavinu kemijskih spojeva i čestica vode koje se nalaze u zraku. Većinom su heterogenog kemijskog sastava, a u okoliš dospijevaju iz različitihizvora, u različitim veličinama i oblicima (u obliku prašine, pepela, čađe, dima, čestica minerala, silikata). Osim industrijskih objekata, značajan utjecaj u emisiji lebdećih čestica imaju pokretni izvori onečišćenja (promet). Prema veličini, dijele se na dvije skupine: PM10 i PM2, 5. Veličina lebdećih čestica izravno je povezana s negativnim utjecajem na ljudsko zdravlje i okoliš. Djeca su posebno osjetljiva na učinke onečišćenja zraka jer dišu brže od odraslih i tako apsorbiraju više onečišćenja. Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije u Europskoj Uniju svake se godine dogodi oko 100 000 prijevremenih smrti odraslih osoba uslijed onečišćenju zraka (emisije iz cestovnog prometa predstavljaju značajni udio). Nekoliko je metodakojima se mjeri prisutnost lebdećih čestica, a baziraju se na gravimetriji, oscilirajućoj kristalnoj mikrovagi, na raspršenju laserskog svjetla i na upijanju β-zračenja.U ovom radu napravljena je analiza onečišćenja PM u urbanim područjima Hrvatske. Podaci o koncentracijama PM10 i PM2, 5preuzeti su iz mjernih postaja u Zagrebu, Slavonskom Brodu, Osijeku, Rijeci i Dubrovniku. Analizirani su:dnevni hod koncentracija PM2, 5 i PM10, srednje vrijednosti dnevnih koncentracija PM2, 5 i PM10 i prosječne dnevne koncentracije PM2, 5 i PM10, tijekom godišnjih doba za razdoblja od 2017. do 2019. godine. Na većini mjernih postaja maksimalne koncentracije zabilježene su tijekomjeseni i zime što se može objasniti intenzivnim korištenjem fosilnih goriva iprometu. Povećanja koncentracija PM tijekom ljetnih mjeseci na mjerim postajama u Rijeci i Dubrovniku može se povezati sa intenzivnim dolaskom turista za vrijeme turističke sezone avionskim prijevozom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija, Kemijsko inženjerstvo, Interdisciplinarne tehničke znanosti