Pregled bibliografske jedinice broj: 1079922
Procjena dostatnosti zaliha nuklearnoga goriva u slučaju značajnoga doprinosa nuklearne energije u rješavanju problema globalnoga zatopljenja
Procjena dostatnosti zaliha nuklearnoga goriva u slučaju značajnoga doprinosa nuklearne energije u rješavanju problema globalnoga zatopljenja, 2020., doktorska disertacija, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb
CROSBI ID: 1079922 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Procjena dostatnosti zaliha nuklearnoga goriva
u slučaju značajnoga doprinosa nuklearne
energije u rješavanju problema globalnoga
zatopljenja
(Estimation of nuclear fuel supply sufficiency
in the case of significant nuclear energy
contribution to the solution of the global
warming problem)
Autori
Lale, Dinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Mjesto
Zagreb
Datum
28.02
Godina
2020
Stranica
137
Mentor
Pevec, Dubravko
Ključne riječi
globalno zatopljenje ; zalihe urana ; zalihe torija ; uranov gorivni ciklus ; torijev gorivni ciklus ; emisija GHG ; radioaktivni otpad
(global warming ; uranium resources ; thorium resources ; uranium fuel cycle ; thorium fuel cycle ; GHG emission ; radioactive waste)
Sažetak
Globalno zatopljenje i klimatske promjene iz godine u godinu postaju sve veći problem te je emisije stakleničkih plinova potrebno reducirati prema preporukama IPCC-a. Jedno od mogućih rješenja za redukciju emisije stakleničkih plinova je značajno povećati udio nuklearnih elektrana u svijetu do kraja stoljeća. Cilj ovog rada bio je razviti proračunski model za procjenu potrebnih količina nuklearnog goriva pomoću kojeg su se procijenile potrebne količine nuklearnog goriva (urana i torija) u slučaju značajnog udjela nuklearnih elektrana u svijetu do kraja stoljeća. Navedene su poznate zalihe urana i torija. Izračunate su potrebne količine primarne i električne energije u svijetu do 2100. god. Koristeći proračunski model analizirala su se dva scenarija. Scenarij 1 ima umjereno povećanje dok scenarij 2 ima značajno povećanje udjela nuklearne energije u budućnosti na globalnoj razini. Oba se scenarija dijele na po 3 podscenarija. Za navedene scenarije procijenjena je dostatnost poznatih zaliha urana i torija te izračunata emisija stakleničkih plinova iz nuklearnih izvora. Zalihe urana su većinom dovoljne za sve scenarije, dok su zalihe torija i više nego dovoljne za sve scenarije koji koriste torijev gorivni ciklus. Došlo se do zaključka da svi scenariji uvelike doprinose redukciji emisija stakleničkih plinova. Na kraju su svi scenariji uspoređeni s gledišta proizvedenog radioaktivnog otpada, a najpovoljniji su scenariji koji koriste MSTR elektrane uz PWR elektrane.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Elektrotehnika
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb,
Sveučilište u Dubrovniku