Pregled bibliografske jedinice broj: 1079711
Proročka kritika kao poziv na društveno-moralno ponašanje. Egzegetsko-teološka analiza Am 2,6-16
Proročka kritika kao poziv na društveno-moralno ponašanje. Egzegetsko-teološka analiza Am 2,6-16 // Bogoslovska smotra, 82 (2012), 3; 557-574 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1079711 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Proročka kritika kao poziv na društveno-moralno
ponašanje. Egzegetsko-teološka analiza Am 2,6-16
(Prophetic critique as a call to socio-moral
behavior. Exegetical-theological analysis Am 2,6-
16)
Autori
Lujić, Božo
Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 82
(2012), 3;
557-574
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
zločin ; pravo čovjeka ; pravo naroda ; bijednik ; siromah ; nevoljnik ; Gospodin ; Izrael ; proročka kritika ; sud i kazna
(crime ; human rights ; the right of the people ; wretch ; poor ; unwilling ; Sir ; Israel ; prophetic criticism ; court and punishment)
Sažetak
Analizirani ulomak Am 2, 6-16 predstavlja zadnju u nizu od osam kitica Amosova govora protiv stranih naroda i protiv Izraela. Dok u drugim kiticama prorok šiba povredu prava okolnih naroda jednih prema drugima (ius gentium), dotle u kitici protiv Izraela Amos žigoše povrede prava čovjeka i onih najsiromašnijih i najbjednijih u Izraelu (ius hominis). Struktura ulomka sadrži tri prizora (2, 6-8 ; 2, 9-12 ; 2, 13-16). U prvome prizoru prevladava veznik »jer« i u njemu se navode četiri zločina koja se odnose na povredu prava siromašnih, bijednika, nevoljnika i nezaštićenih. U drugome prizoru prikazano je Božje kontrastno djelovanje i tim dijelom dominira naglašeno Gospodinovo »ja«. U trećem prizoru donesen je metaforičan prikaz suda i kazne koja će uslijediti zbog krivoga odnosa prema čovjeku. Amos prikazuje kako Izrael nije ništa bolji od drugih okolnih naroda jer čini zločine protiv čovječnosti kao i drugi. Na to upućuje isti pojam za zločine narodâ i za zločin Izraela. Analiza je pokazala da Bog jednako postupa i prema narodima i prema Izraelu i da jednaka logika vrijedi i za jedne i za druge. Drugo, Bog je prikazan kao gospodar povijesti koji je jednako tako snažno prisutan i kod drugih naroda kao i u Izraelu i koji jednako zaštićuje ljudsko dostojanstvo i Izraelaca i neizraelaca. Prorok ne gradi neki apstraktni moralni sustav ponašanja, nego u konkretnoj povijesnoj situaciji pokazuje na moralnost stavova utemeljenih na Božjem odnosu prema ljudima upravo prema onima najbjednijima i najsiromašnijima u Izraelu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija
