Naslov
UTJECAJ RAZLIČITIH NAČINA SMJEŠTAJA I DRŽANJA NA ZDRAVLJE, DOBROBIT I PROIZVODNOST KOKOŠI NESILICA
(IMPACT OF DIFFERENT HOUSING AND FARMING TYPES ON HEALTH, WELFARE AND PRODUCTIVITY OF LAYING HENS)

Autori
Radović, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.04

Godina
2011

Stranica
193

Mentor
Vučemilo, Marija

Ključne riječi
kokoši nesilice, konvencionalni kavezi, obogaćeni kavezi, slobodno držanje, zračna onečišćenja, dobrobit
(laying hens, conventional cages, enriched cages, outdoor runs, air pollution, welfare)

Sažetak
U ovom istraživanju analizirana su tri različita načina smještaja i držanja kokoši nesilica: konvencionalni i obogaćeni kavezi i slobodno držanje s obzirom na njihovu dobrobit, zdravlje i proizvodnost tijekom jednogodišnjeg istraživanja. Cilj istraživanja bio je ustanoviti: kako i u kolikoj mjeri ovakvi načini smještaja i držanja kokoši nesilica utječu na higijensku kvalitetu zraka, mikrobiološku kontaminaciju ljuske jaja, ponašanje i dobrobit nesilica s posebnim osvrtom na korpuskularna zračna onečišćenja koja imaju velik utjecaj na zdravlje i proizvodnost nesilica, te na zdravlje ljudi koji rade u takvim objektima. Higijenska kvaliteta zraka s obzirom na utvrđen broj bakterija i gljivica u objektu za držanje kokoši nesilica s konvencionalnim kavezima (bakterije 1, 65 x 104 CFU/m3, gljivice 0, 39 x 104 CFU/m3) bila je bolja nego u objektu s obogaćenim kavezima (bakterije 3, 45 x 104 CFU/m3, gljivice 0, 66 x 104 CFU/m3) te u slobodnom držanju (bakterije 2, 54 x 104 CFU/m3, gljivice 1, 4x104 CFU/m3). S obzirom na izmjerene vrijednosti prašine (mg/m3), amonijaka (ppm) i ugljičnog dioksida (vol. %), higijenska kvaliteta zraka u objektu s konvencionalnim kavezima (2, 43 mg/m3 ; 7, 03 ppm ; 0, 08 vol. %) bila je lošija nego u objektu s obogaćenim kavezima (1, 71 mg/m3 ; 1, 07 ppm ; 0, 06 vol. %) i u slobodnom držanju (1, 23 mg/m3 ; 1, 01 ppm ; 0, 03 vol. %). U vezi s mikrobiooškom kontaminacijom, na ljuski jaja kokoši iz konvencionalnih kaveza ustanovljena je statistički značajno veća količina mikroorganizama (P < 0, 05) nego na ljuski jaja kokoši iz obogaćenih kaveza. Također je ustanovljeno da se količina mikroorganizama na ljuski jaja kokoši iz konvencionalnih kaveza statistički značajno ne razlikuje od količine mikroorganizama na ljuski jaja kokoši iz slobodnog sustava držanja (P > 0, 05). Uspoređujući kakvoću jaja iz različitih načina držanja kokoši nesilica, jaja iz konvencionalnih kaveza u odnosu prema jajima iz obogaćenih kaveza imala su veću čvrstoću ljuske (3, 44 : 3, 04 kg/cm2), visinu bjelanjka (7, 28 : 6, 45 mm), Haughove jedinice (84, 5 : 75, 4 HU) i pH žumanjka (6, 24:6, 14), te manju širinu (44, 1 : 46, 2 mm), dužinu (57, 4 : 59, 9 mm), masu (61 : 71 g), pH bjelanjka (9, 01 : 9, 13) i debljinu ljuske (0, 38 : 0, 4 mm). S obzirom na indeks oblika i boju žumanjka, nisu utvrđene statistički značajne razlike (P > 0, 05). Jaja kokoši iz konvencionalnih kaveza u odnosu prema jajima kokoši iz slobodnog sustava držanja imala su veću širinu (44, 1 : 42, 8 mm) i jaču boju žumanjka (14 : 12, 5) te nižu vrijednost pH žumanjka (6, 24 : 6, 32). S obzirom na dužinu jaja, indeks oblika, masu jaja, čvrstoću ljuske, debljinu ljuske, visinu bjelanjka, Haughove jedinice i pH bjelanjka nisu utvrđene statistički značajne razlike (P > 0, 05). Držanje kokoši nesilica u konvencionalnim kavezima je prednost u smislu prevencije bolesti, odnosno manja je pojava zaraznih i parazitskih bolesti, bolja je kontrola nesilica i omogućeno je maksimalno korištenje automatizacije (hranjenje, napajanje, sakupljanje jaja, prozračivanje, izgnojavanje). Nedostatak držanja u konvencionalnim kavezima je manjak prostora za kretanje i više ozljeđivanja. Prednost držanja u obogaćenim kavezima je veći prostor i opremljenost kaveza prečkama, što omogućuje nesilicama više kretanja, iako još uvijek manje nego u slobodnom držanju. Prednost slobodnog držanja kokoši nesilica je velik prostor za kretanje koji omogućuje normalno fiziološko ponašanje (kretanje, trčanje, letenje, kljucanje, grebanje, kopanje, kupanje u prašini i sl.), prilagođavanje okolišu i klimatskim uvjetima što ima pozitivan učinak na dobrobit. Istodobno takav način držanja znači i povećan rizik od infektivnih bolesti, smrtnosti od grabežljivaca, nemogućnost osiguranja higijenskih standarda i neuravnoteženu ishranu. U objektu s konvencionalnim kavezima u istraživanom razdoblju proizvodnja je bila ukupno 260 jaja po kokoši nesilici u proizvodnom ciklusu, a ukupni mortalitet iznosio je 9, 5 posto. U objektu s obogaćenim kavezima proizvodnja je bila ukupno 272 jaja po kokoši nesilici, a ukupni mortalitet 5, 8 posto. Na istraživanom gospodarstvu sa slobodnim držanjem proizvodnja je bila ukupno 72 jaja po kokoši nesilici, a ukupni mortalitet 10 posto. Rezultati dobiveni tijekom istraživanja i njihova usporedba s preporukama OIE – Terrestrial Animal Health Code, EU direktivama i Pravilnikom o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica pokazuju da je držanje kokoši nesilica s aspekta proizvodnje i zdravlja bolje u objektima s obogaćenim i konvencionalnim kavezima u odnosu prema slobodnom držanju, a s aspekta dobrobiti bolje je u obogaćenim kavezima i slobodnom držanju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA