Naslov
Pariški zbornik Slave 73 (1375) u kontekstu hrvatskoglagoljske benediktinske baštine
(Paris Miscellany Slave 73 (1375) in the context of the Croatian-Glagolitic Benedictine heritage)

Autori
Badurina Stipčević, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Međunarodni znanstveni skup povodom 11 stoljeća prisutnosti benediktinki Sv. Marije u Zadru Vrijeme, prostor i duhovnost: Benediktinsko monaštvo i njegovo naslijeđe/International scientific conference marking 11 centuries of Benedictine presence in Zadar Time, Space and Spirituality: Benedictine Monasticism and Its Legacy

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 17.09.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
benediktinsko glagoljsko nasljeđe ; Pariški zbornik Slave 73
(benedictine glagolitic heritage ; Paris Miscellany 73)

Sažetak
Benediktinci u Hrvatskoj bili su i glagoljaši, osim latinskoga jezika, upotrebljavali su i hrvatskocrkvenoslavenski jezik i pismo glagoljicu. U benediktinsku glagoljsku baštinu ubrajaju se rani i neki od najznamenitijih spomenika hrvatskoga glagoljaštva, kao što su Bašćanska ploča, koju su benediktinci postavili oko 1100. godine u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku te hrvatskoglagoljska Regula Svetoga Benedikta, sačuvana u prijepisu iz 14. stoljeća, a nastala na temelju starije verzije iz vjerojatno 12. stoljeća. Vrlo je vrijedan i opsežan književni korpus, koji su benediktinci glagoljaši za boravka u Emausu (14. st.) preveli s češkoga jezika, a ovdje se osobito ističe srednjovjekovna enciklopedija Lucidar. Na benediktinsku baštinu upućuju i spomeni benediktinskih svetaca u kalendarima glagoljskih misala i brevijara i u oficijima glagoljskih brevijara. Benediktinskom glagoljskom naslijeđu pripada i ordo missae u najstarijem hrvatskoglagoljskom zborniku, Pariškom zborniku Slave 73 (1375.), rukopisu koji se umnogome razlikuje od drugih hrvatskoglagoljskih izvora, jer između ostalog sadrži rijedak primjer glagoljaškog liber horarum i predstavnik je onih liturgijskih tekstova koji su općenito nestali iz uporabe nakon franjevačke reforme. Intenzivnijim istraživanjem ovoga zbornika i utvrđivanjem izvora i predložaka na temelju kojih je kodeks sastavljen, zasigurno će se proširiti spoznaje o tragovima benediktinske glagoljske baštine u hrvatskoj kulturi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA