Pregled bibliografske jedinice broj: 1079041
Djelovanje Jurja Draškovića (1525-1587) u vjerskim, vojnim i političkim sukobima i krizama u drugoj polovici 16. stoljeća
Djelovanje Jurja Draškovića (1525-1587) u vjerskim, vojnim i političkim sukobima i krizama u drugoj polovici 16. stoljeća // Peti kongres hrvatskih povjesničara : Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav ; Holjevac, Željko (ur.).
Zagreb: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ), 2016. str. 136-136 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1079041 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Djelovanje Jurja Draškovića (1525-1587) u
vjerskim, vojnim i političkim sukobima i
krizama u drugoj polovici 16. stoljeća
(The activities of Juraj Drašković (1525-1587)
in religious, military and political conflicts
and crises in the second half of the 16th
century)
Autori
Mandušić, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Peti kongres hrvatskih povjesničara : Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi
/ Agičić, Damir ; Galović, Tomislav ; Holjevac, Željko - Zagreb : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ), 2016, 136-136
ISBN
978-953-57296-7
Skup
V. Kongres hrvatskih povjesničara - Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 05.10.2016. - 08.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Juraj Drašković, krize, seljačke bune, konfesionalizacija
(Juraj Drašković, crisispeasant rebellions, confessionalization)
Sažetak
U izlaganju se analizira raznoliko djelovanje Jurja Draškovića, hrvatskoga bana i zagrebačkoga biskupa, pripadnika intelektualne i društvene elite srednje Europe, u hrvatskim zemljama druge polovice 16. st. Stekavši izvrsno obrazovanje na europskim sveučilištima, napredovao je do visokih državničkih i crkvenih položaja i stekao povjerenje kralja Ferdinanda I., koji ga je kao svoga izaslanika i kao zastupnika Ugarsko-hrvatskoga kraljevstva poslao na treće zasjedanje Tridentskoga koncila (1562.-1563.), gdje je uspješno balansirao između interesa Rimske kurije i Habsburgovaca. Njegova dvojaka uloga u Hrvatsko-slavonskom kraljevstvu – ona zagrebačkoga biskupa (1563.-1578.), koji je provodeći koncilske odredbe rukovodio paralelnim procesima rekatolizacije, suzbijanja reformnih pokreta i stvaranja novih obrazovnih i kulturnih prilika, i hrvatskoga bana (1567.-1574.), čija je najteža zadaća, uz rješavanje teške gospodarske situacije i čestih buna seljaka, bila obrana zemlje od Osmanlija, izvrsno pokazuje strukturnu povezanost ranonovovjekovne države i crkve. U izlaganju se donose strategije koje je Drašković koristio u svojim svjetovnim i crkvenim dužnostima, ali i u postavljanju temelja za uspon vlastite obitelji, koja u to vrijeme postaje jednom od malobrojnih hrvatskih magnatskih obitelji (barunski naslov 1567) te čiji članovi potom zauzimaju najistaknutije političke i vjerske službe pod habsburškim protektoratom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
