Naslov
Šumskouzgojna analiza borovih sastojina na Đurđevačkim peskima
(Silvicultural analysis of pine stands in the Đurđevački peski area)

Autori
Matočec, Romana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.09

Godina
2020

Stranica
32

Mentor
Anić, Igor

Ključne riječi
Borove sastojine, Đurđevački peski, obični bor (Pinus sylvestris L.), crni bor (Pinus nigra J. F. Arnold)
(Pine stands, Đurđevački peski, Scots pine (Pinus sylvestris L.), Black pine (Pinus nigra J. F. Arnold))

Sažetak
Područje istraživanja se nalazi u šumariji Đurđevac, koja pripada Upravi šuma Podružnica Koprivnica. Za istraživanje su postavljene dvije plohe u Gospodarskoj jedinici Đurđevački peski. Prva ploha se nalazi u odsjeku 4i (stara šumska sastojina običnog bora), dok se druga ploha nalazi u odsjeku 3b (mlada šumska sastojina običnog i crnog bora). Ciljevi ovog rada bili su: ustanoviti strukturu stare šumske sastojine običnog bora i mlade šumske sastojine običnog i crnog bora, analizirati sadašnje stanje strukture sastojina, predložiti uzgojne postupke u tim sastojinama. Na temelju provedenih terenskih istraživanja i obrade podataka došli smo do slijedećih zaključaka. Pokusne plohe su bile postavljene u dvije sastojine. Na prvoj pokusnoj plohi raste stara šumska kultura običnog bora na kojoj pridolaze i druge vrste (ploha 1, odsjek 4i). Druga pokusna ploha je postavljena u mladoj šumskoj kulturi običnog i crnog bora (ploha 2, odsjek 3b). U strukturi sastojine na plohi 1 dominiraju obični bor i hrast lužnjak, a u sastojini na plohi 2 obični i crni bor. Na navedenim dominantnim vrstama je nagomilana većina volumena i temeljnice. Dominantne vrste tvore proizvodni dio sastojine dok manji dio njih se nalazi i u pomoćnom dijelu sastojine. U pomoćnom dijelu plohe 1 nalaze se obični grab, bagrem i trepetljika koji štite tlo od nepovoljnih utjecaja atmosferilija, a u pomoćnom dijelu plohe 2 se nalazi bagrem i nešto stabala običnog i crnog bora. Na pokusnoj plohi 1 utvrđeno je 5 stabala običnog bora, 4 stabla hrasta lužnjaka, 10 stabala običnog graba, 5 stabla bagrema i 2 stabla trepetljike odnosno 80 stabala običnog bora po hektaru, 64 stabla hrasta lužnjaka po hektaru, 160 stabla običnog graba po hektaru, 80 stabala bagrema po hektaru i 32 stabla trepetljike po hektaru, a ukupno 416 stabala po hektaru. U proizvodnom dijelu sastojine je zabilježeno 160 stabala po hektaru, a u pomoćnom dijelu 256 stabala po hektaru. Na pokusnoj plohi 2 utvrđeno je 30 stabla običnog bora (480 stabala po hektaru), 62 stabla crnog bora (992 stabla po hektaru) i 7 stabla bagrema (112 stabla po hektaru), ukupno 1584 stabla po hektaru. U proizvodnom dijelu sastojine je zabilježeno 82 stabla (1312 po hektaru), a u pomoćnom dijelu je zabilježeno 17 stabala (272 stabla po hektaru). Na pokusnoj plohi 1 utvrđen je ukupni volumen od 21, 88 m3, odnosno 350, 08 m3/ha. Od ukupnog volumena 18, 50 m3 (295, 92 m3/ha) je zabilježeno u proizvodnom dijelu, a 3, 39 m3 (54, 16 m3/ha) je zabilježeno u pomoćnom dijelu sastojine. U proizvodnom dijelu sastojine su stara stabla običnog bora i 2 stabla hrasta lužnjaka, dok u pomoćnom dijelu dominira obični grab, zatim bagrem i 2 stabla trepetljike. Na pokusnoj plohi 2 je utvrđen ukupni volumen od 14, 55 m3, odnosno 232, 86 m3/ha. Od toga je u proizvodnom dijelu zabilježeno 14, 13 m3 (226, 12 m3/ha), a u pomoćnom dijelu je zabilježeno 0, 421 m3 (6, 73 m3/ha). Na plohi 1 treba pristupiti obnovi sastojine. Postupak treba obaviti na malim površinama, kombinirajući prirodno i umjetno pomlađivanje, uz pomoć oplodnih sječa (naplodni i/ilidovršni sijek) te uz korištenje svih vrsta drveća koje se pojavljuju kao podrast. Na plohi 2 potrebno je provesti njegu prorjedom. Teoretski intenzitet prorjede iznosi 29, 41%, a volumen prorjede 4, 28 m3 (68, 49 m3/ha).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA