Naslov
Karakteristike platinskog katalizatora za reakcije izomerizacije i određivanje niskih koncentracija arsena u lakom benzinu GFAAS tehnikom
(Characteristics of the platinum base catalyst for isomerisation reactions and determination of low aresenic concentrations in light naphtha by GFAAS)

Autori
Djetelić, Mateja ; Vuković, Ana ; Boras, Ivan ; Škrobica Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Simpozij GORIVA 2012. Zbornik sažetaka / - , 2012, 27-27

Skup
Simpozij GORIVA 2012

Mjesto i datum
Medulin, Hrvatska, 18.10.2012. - 19.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
arsen ; benzin ; GFAAS ; validacija ; izomerizacija ; platinski katalizator
(arsenic ; gasoline ; GFAAS ; validation ; isomerization ; platinum based catalyst)

Sažetak
U siječnju 2012. godine u INA Rafineriji nafte Sisak pušteno je u rad novo postrojenje za izomerizaciju lakog benzina. Osnovu postrojenja čine reaktori koji su napunjeni platinskim katalizatorom. Glavni otrovi platinskih katalizatora su već u malim količinama voda, sumpor, oksigenati i dušik. Međutim, negativni učinak na aktivnost katalizatora imaju i metali. Arsen, kao jedan od metalnih otrova, štetan je već u ppb (maseni) količinama te ga je potrebno precizno detektirati kako bi se skupi platinski katalizator mogao pravodobno zaštiti. U radu će biti prikazan postupak validacije metode za određivanje niskih koncentracija arsena u benzinu (red veličine μg/l) grafitnom tehnikom (GFAAS). GFAAS tehnika je pogodna za određivanje tragova metala u frakcijama nafte i naftnim produktima i dobra je alternativa relativno skupoj spektrometriji masa induktivno spregnute plazme (ICP-MS). Uzorak je stabiliziran miješanjem propisanih volumena uzorka s propan-1-olom i vodenom otopinom nitratne kiseline, pri čemu nastaje stabilna mikroemulzija (jedna faza). Kao modifikator je korištena otopina Pd(NO2)2.Zbog minimalne pripreme uzorka smanjena je mogućnost gubitaka i kontaminacije, koji su mogući kod različitih priprema uzorka poput ekstrakcije, spaljivanja i kemijske mineralizacije. S obzirom na mali faktor razrjeđenja, priprema uzorka ne smanjuje značajno granicu detekcije. Validacija metode uključivat će robusnost metode, iskorištenje, preciznost, granicu detekcije i granicu kvantifikacije. Na temelju validacijskih kriterija procijenit će se mjerna nesigurnost analitičkih rezultata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA