Pregled bibliografske jedinice broj: 1077713
Identitet medicinske sestre u hrvatskom društvu
Identitet medicinske sestre u hrvatskom društvu // World of Health, 1 (2020), 3; 71-75 (domaća recenzija, članak, ostalo)
CROSBI ID: 1077713 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Identitet medicinske sestre u hrvatskom društvu
(The identity of the nurse in croatian society)
Autori
Domitrović, Andreja ; Ivanešić, Dalibor ; Žagmešter, Marija
Izvornik
World of Health (2623-5773) 1
(2020), 3;
71-75
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
medicinska sestra ; identitet ; profesionalni identitet ; uloge ; hrvatsko društvo
(nurse ; identity ; proffesional identity ; roles ; croatian society)
Sažetak
Medicinske sestre kao najbrojnija profesija unutar zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj kroz povijest su prepoznate kao značajan čimbenik brige za bolesne i nemoćne kroz njegu i skrb koju pružaju, ali isto tako i brige za zdrave pojedince i skupine sudjelujući u preventivnim i javnozdravstvenim programima i zdravstvenom odgoju. Uloga medicinske sestre mijenjala se kao i zadaće koje su bile u djelokrugu njihova posla. Pitanje identiteta medicinske sestre i prihvaćanje njihove važnosti u društvu jedno je od važnijih pitanja na koja će morati odgovoriti hrvatsko društvo u cjelini, ali i političke elite, obzirom da je sve veći broj medicinskih sestara koje ne samo zbog materijalnih razloga migriraju iz Republike Hrvatske. Obzirom na sve učestalije natpise o nedostatku medicinskih sestara na većini radilišta, potrebno je što prije riješiti goruća pitanja sestrinstva u Hrvatskoj kao što su: bolji radni uvjeti, dovoljan broj sestara na broj bolesnika, pitanje kompetencija i rada, ali i plaće prema istima. Problemi koji su navedeni utječu kao potisni čimbenici migracije medicinskih sestara i ukoliko se ne riješi barem dio njih pitanje je tko će u budućnosti raditi poslove iz djelokruga rada ove profesije. Usluge medicinskih sestara bit će sve potrebnije obzirom na sve veći udio starog i nemoćnog stanovništva, ali i drugih akutnih i kroničnih bolesnika. Iste te potrebe povećavaju se i u drugim državama gdje su uvjeti za rad bolji, a sestre priznate kao samostalni profesionalci u svom poslu što djeluje kao privlačni čimbenik za migracije medicinskih sestara. Ukoliko kao društvo želimo zadržati medicinske sestre krajnje je vrijeme da se počnu rješavati problemi sestrinstva u Republici Hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Opća županijska bolnica Požega,
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Osijek