Pregled bibliografske jedinice broj: 1077694
Analiza hrvatske manjinske politike: može li i/li mora li bolje?
Analiza hrvatske manjinske politike: može li i/li mora li bolje? // Nacionalne manjine, migracije i sigurnost
Brijuni, Hrvatska, 2020. (predavanje, međunarodna recenzija, pp prezentacija, znanstveni)
CROSBI ID: 1077694 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza hrvatske manjinske politike: može li i/li
mora li bolje?
(Analysis of the Croatian minority policy: could it
and should it be better?)
Autori
Petričušić, Antonija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni
Skup
Nacionalne manjine, migracije i sigurnost
Mjesto i datum
Brijuni, Hrvatska, 07.09.2020. - 09.09.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
ciljevi hrvatske manjinske politike, integracija, očuvanje identiteta, kulturna autonomija nacionalnih manjina, evaluacija hrvatske manjinske politike
(goals of the Croatian minority policy, integration, preservation of identity, cultural autonomy of national minorities, evaluation of the Croatian minority policy)
Sažetak
Manjinska politika Republike Hrvatske, kao i svaka javna politika, trebala bi imati jasno definiranje ciljeve, zakonodavna rješenja koja služe kao instrument provedbe te javne politike, kao i institucije i tijela zadužena za njenu provedbu, praćenje i evaluaciju. Ovaj će se referat pozabaviti i implicitnim i javno definiranim ciljevima manjinske politike te analizirati na koji se način isti ostvaruju, ili pak neostvaruju. Polazna je hipoteza da bi svaka politika koja se bavi društveno marginalizirnaim skupinama, a nacionalne manjine to jesu, trebala kao osnovni cilj imati integraciju te skupine u širu društvenu i političku zajednicu. Stoga bi i osnovni cilj hrvatske manjinske politike trebao biti integrativno nastojanje tijela javne vlasti da uključe pripadnike nacionalnih manjina u društveni, kulturni, politički i ekonomski život zemlje, te eliminiraju nejednakost i diskriminaciju kojima su izloženi pripadnici i pripadnice nacionalnih manjina. Taj cilj, ipak, nije eksplicitno istaknut kao osnovno nastojanje javnih vlasti, što proizlazi iz financijskog okvir koji se za potrebe ostvarivanja prava nacionalnih manjina osigurava u hrvatskom Državnom proračunu. Naime, glavnina sredstava osiguranih u Državnom proračunu osigurana je za potpore programima ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina. Stoga proizlazi da je glavni cilj hrvatske manjinske politike – očuvanje kulturnog identiteta i specifičnosti manjinskih zajednica. Godišnje se oko pet milijuna eura dodjeljuje udrugama i ustanovama nacionalnih manjina koji provode projekte iz područja informiranja i izdavaštva, kulturnog amaterizma ili održavaju kulturne manifestacije. Ne postoji jedinstvena proračunska stavka koja bi osiguravala sredstva za programe integracije manjina, ali se proces integracije ipak događa provođenjem zakonskih normi o pravu na zastupljenost u Hrvatskom saboru, pravu na zastupljenosti manjina u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima, kroz ili pak kroz ostvarivanje prava nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu. Provođenjem polustrukturiranih dubinskih intervjua s dionicima manjinske politike utvrdite će se koje ciljeve akteri ove politike prepoznaju i smatraju bitnima te će se saznati njihova ocjena provedbe i rezultata manjinske politike te eventualno iskristalizirati područja koja se mogu smatrati uspješnima i ona koja bi trebalo dodatno osnažiti i poboljšati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo, Politologija