Naslov
Prema pedagoškoj futurologiji
(Towards the Futurology of Education)

Autori
Vrcelj, Sofija ; Mušanović, Marko

Ostali urednici
Rosić, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatski pedagoško-književni zbor

Grad
Rijeka

Godina
2001

Stranica
233

ISBN
953-6839-06-7

Ključne riječi
pedagoška futurologija;
(futurology of education;)

Sažetak
Studija o budućnost obrazovanja "Prema pedagoškoj futurologiji", sastoji se od dva dijela: teorijske analize problema i empirijskog istraživanja. U teorijskom dijelu studije analiziraju se temeljne kategorije futurologije odnosno pedagoške futurologije. Jedna od temeljnih kategorija (pedagoške) futurologije je vrijeme, odnosno vrste vremena (antropološko, socio-kulturno, biološko te pedagoško vrijeme). Analizirane su različite vrste budućnosti (sve budućnosti, zamislive, moguće, vjerojatne, željene (preferirane), zanimljive, planirane, &laquo ; ; ; službene&raquo ; ; ; , iznenađujuće, prihvatljive i održive budućnosti. Klasificirani su "tipovi" futurologa (pesimisti - "propast i mrak", oprezni optimisti, tehnološki usmjereni futurolozi te futurolozi "katalizatori" budućnosti). Značajna pozornost posvećena je analizi pogleda futurologa na temeljne probleme budućnosti čovječanstva, a u tom kontekstu, probleme obrazovanja. Naveden je pregled uglednih istraživačkih ustanova koje se bave futurološkim istraživanjima. Empirijski dio studije bavi se istraživanjem osnovne škole budućnosti (školski život, uvjeti u kojima će se izvoditi nastava i školsko učenje, tehnološke promjene, ciljeva obrazovanja, međuljudski odnosi u osnovnoj školi, funkcije nastavnika i drugo). U istraživanju se korištene kvalitativne metode, a ispitanici-ce su bili-e studenti-ce razredne nastave. Sumarno, rezultati istraživanja pokazali su da se predviđanja o budućnosti škole kreću od optimističko – humanističkih, optimističko - tehnoloških do pesimističkih. Optimistički orijentirani ispitanici (budući učitelji) smatraju da školu treba razvijati u smjeru humanizacije odnosa u njoj, tj. prema kvalitetnom i stvaralačkom radu. Škola budućnosti u svim segmentima biti će usmjerena razvoju osobnosti, obogaćena igrom kao komponentom stvaralačkog rada te zadovoljstvom učenika. Prema pesimistički orijentiranim ispitanicima, tehnologija će zamijeniti nastavnika u cijelosti ili će kompenzirati neke njegove radne funkcije. Međutim, u optimističkoj i pesimističkoj varijanti funkcija učitelja i dalje je u budućnosti usmjerena na stvaranje različitih pedagoških situacija, utemeljenih na empatičnom vođenju učenika te na projektiranju pedagoški bogatih sredina učenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA