Pregled bibliografske jedinice broj: 1077517
Ekspresija tumorskih čimbenika iz porodica ciklooksigenaze i integrina u dobroćudnih i zloćudnih melanocitnih tumora pasa
Ekspresija tumorskih čimbenika iz porodica ciklooksigenaze i integrina u dobroćudnih i zloćudnih melanocitnih tumora pasa, 2019., doktorska disertacija, Veterinarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1077517 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekspresija tumorskih čimbenika iz porodica
ciklooksigenaze i integrina u dobroćudnih i
zloćudnih melanocitnih tumora pasa
(Expression of tumor factors of the
cyclooxygenase and integrin families in the
canine benign and malignant melanocytic tumors)
Autori
Medven Zagradišnik, Lidija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Veterinarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
06.11
Godina
2019
Stranica
147
Mentor
Hohšteter, Marko
Ključne riječi
Melanocitni tumori, dobroćudni, zloćudni, histopatologija, imunohistokemija, COX2, EP1, EP2, β1 integrin, RT-qPCR, PTGS2 gen , ITGB1 gen
(Melanocyte tumors, benign, malignant, histopathology, immunohistochemistry, COX2, EP1, EP2, β1 integrin, RT-qPCR, PTGS2 gene, ITGB1 gene)
Sažetak
Melanocitni tumori su relativno česti tumori kože i usne šupljine starijih pasa, a njihovo biološko ponašanje često ovisi o lokaciji tumora. Velika većina tumora usne šupljine pokazuje zloćudno biološko ponašanje dok su melanocitni tumori koji se javljaju na koži većinom dobroćudni. Različita histopatološka slika tumora, kao i stupanj pigmentacije predstavlja izazov u dijagnostici ovih tumora. S obzirom na navedeno, važnost rane i točne dijagnostike predstavlja ključnu ulogu u terapiji i vremenu preživljavanja oboljele životinje i konačno izboru terapije, ponajprije zbog zloćudnog biološkog ponašanja jednog dijela ovih tumora. Dosadašnje spoznaje ukazuju na važnost uporabe molekularnih dijagnostičkih metoda u svrhu postavljanja dijagnoze. Prethodni rezultati imunohistokemijske (IHC) analize ekspresije pojedinih biljega iz porodica ciklooksigenaze i integrina kao i analiza ekspresije gena koji kodiraju ove molekule ukazuju na njihovu moguću ulogu u biološkom ponašanju tumora. U ovom su istraživanju analizirane histopatološke karakteristike melanocitnih tumora, IHC biljezi ciklooksigenaza-2 (COX2), β1 integrin, prostaglandinski E2 receptori 1 (EP1) i 2 (EP2), geni prostaglandin-endoperoksid sintetaza 2 (PTGS2 gen) te integrinska podjedinica beta 1 (ITGB1 gen) pomoću kvantitativne (u stvarnom vremenu) lančane reakcije polimerazom s reverznom transkripcijom (RT-qPCR) kod dobroćudnih i zloćudnih melanocitnih tumora kože i usne šupljine pasa. Tumori su klasificirani prema histopatološkoj klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 1998. godine za kožne i 2002. godine za oralne melanocitne tumore. Od histopatoloških karakteristika mitotska je aktivnost kao i prisutnost tumorske nekroze bila statistički značajna u odnosu na biološko ponašanje kožnih melanocitnih tumora. Utvrđena je značajna povezanost COX2, EP1 i β1 integrina i biološkog ponašanja kožnih melanocitnih tumora što bi moglo ukazivati na njihovu potencijalnu ulogu u tumorskoj progresiji, dok kod EP2 to nije bio slučaj. Od svih istraživanih IHC biljega samo je COX2 jače eksprimiran kod malignih oralnih melanoma u odnosu na kožne maligne melanome. Isti je biljeg značajno povezan s prisutnošću tumorske nekroze neovisno o lokaciji tumora. Također, utvrđena je povezanost između pigmentacije kožnih melanocitnih tumora i istraživanih IHC biljega što znači da slabije pigmentirani tumori jače eksprimiraju navedene biljege. Istraživani geni (PTGS2 i ITGB1) u smrznutim su melanocitnim tumorima jače eksprimirani u odnosu na patološki nepromijenjeno tkivo (kontrole), dok je to slučaj kod uzoraka melanocitnih tumora fiksiranim u formalinu i uklopljenim u parafin (FFPE) samo za ITGB1 gen. Ipak i PTGS2 gen je pokazao pozitivnu tendenciju. Dobiveni rezultati ukazuju kako unatoč tome što postoje razlike u ekspresiji ciljnih gena ovisno o tipu arhiviranog materijala (smrznuti i FFPE uzorci) postoji značajna pozitivna korelacija za ITGB1 gen između FFPE i smrznutih uzorka, a kod PTGS2 gena slabija pozitivna korelacija što ukazuje na mogućnost provođenja genskih analiza iz FFPE melanocitnih tumora, a koji pak predstavljaju trajniji i pristupačniji izvor informacija na molekularnoj razini. S obzirom na mali broj uzoraka koji je korišten u analizi ekspresije ciljnih gena, nije bilo moguće utvrditi ulogu ciljnih gena u biološkom ponašanju pretraživanih tumora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Veterinarski fakultet, Zagreb