Pregled bibliografske jedinice broj: 1077492
Recepcija komedija Milana Begovića ili zašto ne volimo smijeh kao afirmaciju života
Recepcija komedija Milana Begovića ili zašto ne volimo smijeh kao afirmaciju života // Milan Begović. Zbornik radova sa simpozija u povodu 140. obljetnice rođenja / Matičević, Ivica (ur.).
Zagreb: Društvo hrvatskih književnika (DHK), 2017. str. 123-148
CROSBI ID: 1077492 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Recepcija komedija Milana Begovića ili zašto ne
volimo smijeh kao afirmaciju života
(The reception of Milan Begović's comedies or why
we do not like laughter as an affirmation of life)
Autori
Nikčević, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Milan Begović. Zbornik radova sa simpozija u povodu 140. obljetnice rođenja
Urednik/ci
Matičević, Ivica
Izdavač
Društvo hrvatskih književnika (DHK)
Grad
Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
123-148
ISBN
978-953-278-254-7
Ključne riječi
hrvatska dramska moderna, Milan Begović, afirmativna književnost, komedija
(Contemporary Croatian Drama, Milan Begović, Affirmative literature, comedy)
Sažetak
U opusu Milana Begovića drame i komedije su bile ravnomjerno zastupljene s time da su upravo komedije, bile izuzetno popularne u cijeloj Europi, virtuozno su napisane a neke su preživjele na scenama i do danas (npr. Amerikanska jahta u splitskoj luci, Male komedije). Unatoč tome, Begovićeve komedije se u kritičkoj, a i u teorijskoj recepciji najčešće podcjenjuju kao „slabiji dio opusa“ uz optužbu da prikazuju „nerealnu i idealiziranu“ sliku svijeta, te da su „prodaja“ autorova talenta u svrhu „podilaženja publici“. Ovaj tekst dokazuje da takav stav nije posljedica slabe kvalitete Begovićevih drama nego uvriježene predrasude teorije književnosti koja komediju smatra manje vrijednim kazališnim žanrom. Nakon što je poslije II. svjetskog rata zavladala teza da je jedina vrijedna funkcija umjetnosti/književnosti/drame kritika društva iz pozicije sekularističkog svjetonazora, u kanon su ušli pozitivni primjeri takve umjetnosti nazvani realizmom, odn. modernizmom, a bilo kakva afirmacija vjere ili građanske slike svijeta izbačena je iz kanona do te mjere da je u potpunosti zanijekan i gotovo izbrisan čitav spektar građanskog teatra, od melodrame do pučkog komada preko komedija tog vremena. Upravo zato se kod Begovićevih komedija napada ono po čemu one jesu dobre komedije: afirmacija pozitivnih vrijednosti u životu, svijeta kao mjesta gdje se problemi mogu riješiti čak i kad je riječ o vrlo ozbiljnim situacijama, zli likovi se mogu obratiti, a pozitivni likovi i emocije trijumfiraju jer pobjeđuje životna radost ili prava ljubav pri čemu se svi skupa tome radosno smijemo i tako doživljavamo ritualni osjećaj sreće.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti), Književnost, Kroatologija