Pregled bibliografske jedinice broj: 1077296
Utjecaj urične kiseline na arterijski tlak i vaskularnu funkciju kod mladih odraslih muškaraca rođenih nakon intrauterinog zastoja u rastu
Utjecaj urične kiseline na arterijski tlak i vaskularnu funkciju kod mladih odraslih muškaraca rođenih nakon intrauterinog zastoja u rastu // Cardiol Croat. 2017 ; 12(3):52.
Poreč, Hrvatska: Medicinska naklada, 2017. str. 52-52 doi:10.15836/ccar2017.52 (poster, recenziran, prošireni sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1077296 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj urične kiseline na arterijski tlak i
vaskularnu funkciju kod
mladih odraslih muškaraca rođenih nakon
intrauterinog zastoja u
rastu
(Impact of uric acid on arterial hypertension and
vascular function in young men born after
intrauterine growth retardation)
Autori
Laganović, Mario ; Vrkić Kirhmajer, Majda ; Vrkić Željković, Tajana ; Brinar Vuković, Ivana ; Karanović, Sandra ; Dika, Živka ; Premužić, Vedran ; Rogić, Dunja ; Banfić, Ljiljana ; Jelaković, Bojan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni
Izvornik
Cardiol Croat. 2017 ; 12(3):52.
/ - : Medicinska naklada, 2017, 52-52
Skup
4. hrvatski kongres o hipertenziji s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 30.03.2017. - 02.04.2017
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
intrauterini zastoj rasta, arterijska hipertenzija, vaskularna funkcija, urična kiselina
(intrauterine growth retardation, arterial hypertension, vascular function, uric acid)
Sažetak
Uvod: Premda je poznato da osobe rođene nakon intrauterinog zastoja u rastu (IUGR) imaju veću incidenciju kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu, mehanizmi koji to posreduju nisu do kraja poznati. Epidemiološki podaci pokazuju da povišena razina urične kiseline (UK) u serumu korelira s vaskularnom disfunkcijom i hipertenzijom.1-3 Cilj ovog rada je bio istražiti utječe li razina urične kiseline na arterijski tlak (AT) i vaskularnu funkciju u mladih muškaraca rođenih nakon IUGR. Pacijenti i metode: Uključeno je 95 zdravih muškaraca (21, 0 + 0, 89 godina) rođenih ispod 10. percentile porodne težine za gestacijsku dob (SGA) i 90 zdravih muškaraca (21, 5 + 1, 02 godina) s normalnim intrauterinim razvojem (AGA). Podaci o trudnoći i porodu dobiveni su iz registara poroda. Antropometrijski parametri, ambulantni i 24h arterijski tlak (AT), glukoza na tašte, profil lipida, eGFR, debljina intime-medije karotide (cIMT), brzina širenja pulsnog vala (PWV), centralni arterijski tlak (cAT) kao i indeks augmentacije (Aix) izmjereni su kod svih sudionika. Hiperuricemija je definirana vrijednostima UK > 360 µmol/L. Rezultati: SGA ispitanici su imali više vrijednosti UK u usporedbi s AGA grupom (406 vs. 307 p < 0, 001). SGA ispitanici s hiperuricemijom su imali viši indeks tjelesne mase (BMI), opseg struka (p < 0, 003), ambulantni sistolički AT (p = 0, 021), cAT (p = 0, 022), veću varijabilnost AT (p = 0, 021), nižu eGFR (p = 0, 021), kao i češće dislipidemiju (p < 0, 001) što nije bilo nađenoj kod kontrolne skupine. Nije bilo razlike u cIMT, Aix, PWV između skupina. Utvrđena je pozitivna korelacija između UK i BMI, OS kod obje skupine, te negativna korelacija s eGFR (p < 0, 001) u SGA skupini. Kod SGA ispitanika koji su prerano rođeni UK je pozitivno korelirala s varijabilnosti AT (p = 0, 003), cIMT (p = 0, 016) i negativno s porodnom težinom (p = 0, 009). U multiploj regresijskoj analizi BMI se pokazao kao ključna odrednica sistoličkog AT (ß = 0, 427 ; p < 0, 001). Zaključak: Naši rezultati potvrđuju grupiranje KV čimbenika rizika kod mladih odraslih muškaraca s povišenom razinom UK rođenih nakon IUGR. Nisu ustanovljene razlike u vaskularnoj funkciji prema vrijednostima UK. Međutim, kod osoba rođenih nakon IUGR primjećene su subkliničke promjene u karakteristikama AT, uglavnom u visini i povećanoj varijabilnosti sistoličkog AT, što još više dolazi do izražaja u prerano rođenih IUGR osoba. Navedeno može dijelom biti posljedica pojačane vazokonstrikcije kod IUGR ispitanika s povišenom razinom UK.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb
Profili:
Sandra Karanović
(autor)
Bojan Jelaković
(autor)
Mario Laganović
(autor)
Ivana Vuković Brinar
(autor)
Vedran Premužić
(autor)
Dunja Rogić
(autor)
Majda Vrkić Kirhmajer
(autor)
Živka Dika
(autor)
Ljiljana Banfić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus