Pregled bibliografske jedinice broj: 1077140
Stambena izgradnja u Zagrebu od 1945. do 1960-ih
Stambena izgradnja u Zagrebu od 1945. do 1960-ih // Moderno lice grada. O urbanizaciji i izgradnji komunalne infrastrukture na području Hrvatske u 19. i 20. stoljeću / Bencetić, Lidija ; Manin, Marino (ur.).
Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2020. str. 195-223
CROSBI ID: 1077140 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stambena izgradnja u Zagrebu od 1945. do 1960-ih
(Apartment Buildings in Zagreb from World War II
until the 1960s)
Autori
Bencetić, Lidija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Moderno lice grada. O urbanizaciji i izgradnji komunalne infrastrukture na području Hrvatske u 19. i 20. stoljeću
Urednik/ci
Bencetić, Lidija ; Manin, Marino
Izdavač
Hrvatski institut za povijest
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
195-223
ISBN
978-953-8335-02-0
Ključne riječi
Zagreb ; Hrvatska ; Jugoslavija ; socijalizam ; stambena izgradnja ; urbanizam ; arhitektura
(Zagreb ; Yugoslavia ; communist regime ; housing construction ; urban planning ; architecture)
Sažetak
Grad Zagreb je uzet kao studija slučaja razvoja jednoga socijalističkog grada i odnosa prema stambenoj problematici koje taj razvoj donosi. Zagreb nakon Drugoga svjetskog rata doživljava veliki demografski rast doseljavanjem velikog broja seoskog stanovništva, te manjim dijelom prirodnim priraštajem. Grad Zagreb je 1946. godine imao oko 270 tisuća stanovnika, a 1969. oko 570 tisuća. Zbog ubrzanog industrijskog razvoja gradu je trebala nova radna snaga, ali je za istu nedostajalo stambenog prostora, dok gradska infrastruktura nije dovoljno razvijena da udovolji potrebama svih stanovnika. Stambena se izgradnja bazirala na društvenoj i privatnoj izgradnji, gdje su društveno financirani objekti bile zgrade višekatnice, privatno financirani kuće prizemnice. Upravo je privatna izgradnja, odnosno kuće prizemnice, davala gradu Zagrebu više izgled sela negoli grada. Pri ocjeni stambene izgradnje Zagreba i općenito njegova urbanog razvoja u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata pa do kraja 1960- ih, valja se složiti s konstatacijom Davora Stipetića kako je Zagreb nastajao kao arhitektonski pothvat i razvijao se stihijski. Dokaz ove tvrdnje je i činjenica kako Zagreb nema generalni urbanistički plan, a dobiti će ga tek 1971. godine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2016-06-2015 - Modernizacija urbanog života u Hrvatskoj kroz prizmu razvoja komunalne infrastrukture u 19. i 20. stoljeću (MOZIRA) (Manin, Marino, HRZZ - 2016-06) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Profili:
Lidija Bencetić
(autor)