Pregled bibliografske jedinice broj: 1077128
Pravna zaštita hrvatske kulturne baštine
Pravna zaštita hrvatske kulturne baštine // Hrvatska izvan domovine III / Mijoč, Josipa ; Sopta, Marin ; Trošelj Miočević, Tanja (ur.).
Zagreb: Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva ; Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2020. str. 265-272 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1077128 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pravna zaštita hrvatske kulturne baštine
(Legal Protection of Cultural Heritage in Croatia)
Autori
Ižaković, Iva ; Jobst, Ivana ; Mršo, Lucija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatska izvan domovine III
/ Mijoč, Josipa ; Sopta, Marin ; Trošelj Miočević, Tanja - Zagreb : Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva ; Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2020, 265-272
Skup
3. hrvatski iseljenički kongres: Odlazak – ostanak – povratak
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 28.06.2018. - 01.07.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kulturni proizvodi, pravna zaštita, društvena odgovornost, glagoljica, UNESCO
(cultural products, legal protection, social responsibility, Glagolitic script, UNESCO)
Sažetak
Hrvatska kulturna baština objedinjuje običaje, tradiciju i dobra koja su proizašla iz dugovječne hrvatske povijesti. Ona je zajedničko bogatstvo ne samo hrvatske nego i globalne zajednice te očuvana posjeduje pretpostavku povijesnog, kulturnog i društvenog razvoja. Očuvanje kulturne baštine zahtjeva sustavnu institucionalnu skrb koja ujedno jamči i primjerenu promociju. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske krovno je tijelo koje uspostavlja zaštitu te djeluje putem četiri uprave. Registar kulturnih dobara Ministarstva baza je podataka zaštićenih jedinica kulturnog dobra, a na temeljnu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te drugih zakonskih i podzakonskih propisa, pravilnika, strateških planova te konvencija i uredbi na razini Europske unije. UNESCO je ključna ustanova za uvrštavanje jedinica kulturnog dobra na svjetsku listu zaštićenih kulturnih dobara, a proces prijave jedinica podložan je normiranoj pravnoj proceduri. Zaštita kulturne baštine ne temelji se samo na zakonskim odredbama već i na izgrađenoj odgovornosti svake zajednice prema baštinjenoj kulturi. U ovom radu na primjeru glagoljice kao nematerijalnog kulturnog prikazuje se inicijative njezine pravne zaštite.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Interdisciplinarne društvene znanosti
