Naslov
Zakonitosti razvoja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba ovisno o prsnom promjeru i dobi u zajednici "Carpino betuli-Quercetum roboris Anić em Rauš 1969."
(Regularity of growth of crown structures of peduncled oak and common hornbeam depending on d.b.h and age in Carpino betuli-Quercetum roboris Anić et Rauš 1969 community.)

Autori
Dubravac, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.11

Godina
2002

Stranica
196

Mentor
Matić, Slavko

Ključne riječi
struktura sastojine; struktura krošanja; korelacijska analiza; regresijska analiza; koeficijent korelacije; koeficijent determinacije; promjer; dužina; površina; volumen i oblik krošnje; indeks stajališta; krošnjatost; hrast lužnjak; obični grab
(stand structure; crown structure; correlation analysis; regression analysis; correlation coefficient; determination coefficient; diameter; length; footage; space occupied by crow and crown form; index of standing area; crown development; peduncled oak; com)

Sažetak
Strukturu sastojine u najširem značenju čine svi elementi koji izgrađuju drvnu masu i raspoređuju je u prostoru. Strukturu sastojine, kao bitnog čimbenika njenog razvoja i unutarnje izgrađenosti čini i struktura krošanja, koja zajedno sa šumskim tlom predstavlja temelj svih životnih zbivanja u sastojini. U najširem značenju pod strukturom krošanja podrazumijevamo veličinu i oblik, rast i razvoj krošanja, njihov raspored u prostoru i vremenu te njene proporcije prema ostalim dijelovima stabla. Istraživanje je obavljeno na cijelom području rasprostranjenja zajednice hrasta lužnjaka i običnoga graba u Hrvatskoj, na 47 pokusnih ploha, površini od 33, 45 ha te uzorku od 14 562 izmjerena stabla na terenu. Oblik i jačina veze promatranih strukturnih elemenata krošanja (promjera, dužina, površina, volumena i oblika krošanja, krošnjatosti te indeksa stajališta) i prsnog promjera obrađen je korelacijskom analizom na razini značajnosti od 95 %. Računsko izjednačenje (regresijska analiza) obavljeno je pomoću pravca i eksponencijalne funkcije, jer su se na većini grafikona prosječne slike pojave mogle dobro okarakterizirati jednom od navedenih funkcija. Zakonitosti promjena promjera, dužina te površine krošanja s porastom prsnog promjera kod obaju vrsta je linearna te se ovisnost može izraziti jednadžbom pravca. Indeks stajališta, predstavljen odnosom promjera krošanje (D) i prsnog promjera (d), kod hrasta lužnjaka, pokazuje veliki varijabilitet te se odnos ovih veličina ne može izraziti nijednim suvislim analitičkim izrazom. Kod običnoga graba, indeksi stajališta su promjenjive veličine koje se smanjuju od nižih prema višim debljinskim stupnjevima te zakonitost promjena možemo izraziti krivolinijskom regresijom u obliku eksponencijalne funkcije. Volumeni krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba, po debljinskim stupnjevima, promjenjive su veličine čija se zakonitost promjena može izraziti krivolinijskom regresijom u obliku eksponencijalne funkcije rasta. Krošnjatost (lk/h) i oblik krošnje (D/lk) ne pokazuju zakonitost oblika veze s prsnim promjerom, kako kod hrasta lužnjaka, tako i kod običnoga graba te se veza između promatranih veličina ne može izjednačiti nijednim suvislim analitičkim izrazom. Primjenom digitalizacije izrađeni su dinamički digitalni modeli projekcija krošanja i vertikalni profili sastojina. Izrađen je vizualno-digitalni trodimenzionalni model razvoja krošanja s konkretnim mjerenim stablima. Modeli omogućuju računalno-digitalno praćenje obavljenih uzgojnih mjera u sastojini te otvaraju nove mogućnosti rješavanja i upravljanja postojećim informacijama a svoju primjenu mogu naći u aerofototaksaciji i GIS-u. Dobiveni regresijski modeli, kao i zakonitosti razvoja strukture krošanja, poslužit će praćenju sustavne dinamike rasta i razvoja krošanja, smjernicama pravilnoga i pravovremenoga gospodarenja, povećanju količine informacija o stanju sastojine i kvalitetnijem rješavanju suvremenih zadataka struke. Izabrane funkcije izjednačenja, dobivene na ovako reprezentativnom uzorku podataka, posebice u današnjoj eri primjene računala, mogu se primijeniti u praksi kao model funkcije. Značaj istraživanja ponajprije će koristiti uzgajivačima (koji žele unaprijed znati proces razvoja kako bi odredili raspored krošanja u budućoj sastojini) kod donošenja odluke o vremenu, načinu i intenzitetu uzgojnih zahvata.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA