Naslov
Kultura i povijest: socio-kulturno antropološki aspekti hijerarhizacije kulture
(Culture and History: Socio-cultural and Anthropological Aspects of Hierarchization of Culture)

Autori
Čolić, Snježana

Ostali urednici
Šikić, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada

Grad
Zagreb

Godina
2002

Stranica
170

ISBN
953-169-062-6

Ključne riječi
kultura; povijest; hijerarhizacija kulture; civilizacija; progres; primitivan; globalna kultura; kultura kapitalizma; globalizacija
(culture; history; hierarchization of culture; civilization; progress; primitive; global culture; culture of capitalism; globalisation)

Sažetak
U ovoj knjizi autorica istražuje prirodu hijerarhije kulture(a) i ustanovljuje implikacije hijerarhijskog pristupa kulturi na dvije razine: intra-kulturnoj i globalnoj. Na intra-kulturnoj razini hijerarhijski pristup kulturi manifestira se kroz određivanje "kulturnih podijeljenosti" unutar određene kulture (društva) i prepoznatljiv je u diskusijama o "visokoj" i "niskoj" tj. "elitnoj" i "narodnoj" odnosno "masovnoj" kulturi. U vezi s tim je i jedna od osnovnih teza knjige prema kojoj je izolirano istraživanje spomenutih kulturnih obrazaca rezultiralo kako vrijednosnim, tako i rezidualnim određenjem nekih temeljnih pojmova. Ova statično-vrijednosna percepcija implicirala je optiku koja je dinamiku i promjene smatrala devijacijama i propadanjem kulture, pa se na taj način previđala interakcija među ovim kulturnim obrascima. S druge strane, na globalnoj razini hijerarhijski pristup kulturi izražen je kroz vrijednosna određenja kultura različitih od naše (euro-američke) što posebno dolazi do izražaja pri nastojanju da se odrede "kulturni stupnjevi" tih kultura i društava, ali i temeljni pojmovi kao što su "kultura", "civilizacija", "povijest", "progres", "primitivan", i sl. Hijerarhijsko-vrijednosna pozadina navedenih pojmova manifestirala se u hipotezama o inferiornosti kultura naroda koji ne poznaju pismo, a u nekim ekstremnim vidovima ovi narodi često su smatrani narodima bez povijesti. Stoga, ne čudi da je auto-kritički diskurs u sagledavanju spomenutih problema na poseban način artikuliran baš u okvirima sociokulturne antropologije. Naime, antropološke teorije trebaju odbaciti pretpostavku o "antropologiji oslobođenoj vrijednosti" i zasnovati "antropologiju svjesnu vrijednosti", tj. antropologiju koja neprekidno preispituje svoje vrijednosti. Autorica smatra da pravljenjem strogo hijerarhijskih razlika ograničavamo naše razumijevanje kulture, te se zalaže za povijesnu i interaktivnu koncepciju kulture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA