Pregled bibliografske jedinice broj: 1076137
COVID-19 i farmakološka terapija šećerne bolesti tipa 2
COVID-19 i farmakološka terapija šećerne bolesti tipa 2 // Medicus, 29 (2020), 2; 211-217 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1076137 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
COVID-19 i farmakološka terapija šećerne bolesti
tipa 2
(COVID-19 and Pharmacological Treatment
of Type 2 Diabetes)
Autori
Bulum, Tomislav
Izvornik
Medicus (1330-013X) 29
(2020), 2;
211-217
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
šećerna bolest tip 2 ; COVID-19 ; farmakološka terapija
(type 2 diabetes ; COVID-19 ; pharmacological treatment)
Sažetak
Bolesnici sa šećernom bolešću tipa 2 (ŠB2) su pod povećanim rizikom virusnih infekcija i pridruženih respiratornih komplikacija kao što je pneumonija. COVID-19 (Coronavirus Disease-2019) je virusna infekcija uzrokovana koronavirusom SARS-CoV-2 koja je dovela do pandemije zahvaćajući preko 100 zemalja u svijetu. Dosadašnji rezultati pokazuju da bolesnici sa ŠB2 imaju značajno veću smrtnost od COVID-19 infekcije. Upravo zbog toga važno je naglasiti moguće patofiziološke učinke farmakološkog liječenja ŠB2 na COVID-19 radi odabira optimalnog lijeka. Angiotenzinkonvertirajući enzim 2 (ACE2) te enzim dipeptidil-peptidaza 4 (DPP-4) su receptori za koronavirus, a ujedno su uključeni i u regulaciju upalnih procesa, bubrežnu i kardiovaskularnu fiziologiju te hemostazu glukoze. Metformin, zlatni standard u liječenju ŠB2, treba izbjegavati kod teže kliničke slike zbog rizika od dehidracije i laktične acidoze. Slično vrijedi i za inhibitore kotransportera natrij glukoza 2 receptora (SGLT-2 inhibitori) zbog rizika od dehidracije i euglikemijske ketoacidoze, a oni također povećavaju aktivnost bubrežnog ACE2. Preparati sulfonilureje su relativno sigurni kod oboljelih od COVID-19 infekcije uz veći rizik od hipoglikemije. DPP-4 inhibitori zbog svog imunomodulatornog učinka teoretski mogu prevenirati i reducirati rizik i progresiju akutnih respiratornih komplikacija (citokinska oluja) kod oboljelih od ŠB2. Agonisti glukagonu sličnog peptida-1 (GLP-1 agonisti) trebaju se upotrebljavati uz oprez i adekvatni unos tekućine i hrane zbog rizika od dehidracije, a također povećavaju aktivnost ACE2 u animalnim modelima. Inzulin, iako u animalnim modelima povećava bubrežnu ekspresiju ACE2, lijek je izbora kod hospitaliziranih bolesnika uz oprez zbog većeg rizika od hipoglikemije. Stručna društva preporučuju nastavak terapije inhibitorima sustava renin- angiotenzin-aldosteron (RAAS inhibitori).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinička bolnica "Merkur",
Klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac,
Medicinski fakultet, Zagreb
Profili:
Tomislav Bulum
(autor)
