Pregled bibliografske jedinice broj: 1076062
Doživljeno iskustvo svakodnevice i kvalitete života osnovnoškolskih dječaka s deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem (ADHD) i njihovih roditelja kroz perspektivu socijalne i okupacijske participacije
Doživljeno iskustvo svakodnevice i kvalitete života osnovnoškolskih dječaka s deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem (ADHD) i njihovih roditelja kroz perspektivu socijalne i okupacijske participacije, 2020., doktorska disertacija, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb
CROSBI ID: 1076062 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Doživljeno iskustvo svakodnevice i kvalitete
života osnovnoškolskih dječaka s deficitom
pažnje/hiperaktivnim poremećajem (ADHD) i
njihovih roditelja kroz perspektivu socijalne i
okupacijske participacije
(Perceived Experience of Everyday Life and
Quality of Life Among Primary School-Aged Boys
with Attention Deficit/Hyperactivity Disorder
(ADHD) and Their Parents from a Social and
Occupational Participation Perspective)
Autori
Bartolac, Andreja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada
Mjesto
Zagreb
Datum
08.07
Godina
2020
Stranica
297
Mentor
Kamenov, Željka
Ključne riječi
ADHD ; IPA ; socijalna i okupacijska participacija ; socijalna marginalizacija ; okupacijska deprivacija ; zadovoljstvo životom
(ADHD ; IPA ; social and occupational participation ; social marginalization ; occupational deprivation ; life satisfaction)
Sažetak
Iako je deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (ADHD) najčešći neurorazvojni poremećaj u dječjoj dobi, istraživanja ADHDa u Republici Hrvatskoj iznimno su rijetka. Stoga je opći cilj ovog istraživanja istražiti i opisati doživljeno iskustvo svakodnevnog života osnovnoškolskih dječaka s ADHD i njihovih roditelja, iz perspektive djeteta i roditelja te prepoznati i izdvojiti potencijalne izazove i facilitatore okupacijske i socijalne participacije, koristeći kao okvir okupacijske teorijske modele i socijalni konstruktivizam. U istraživanje je uključen namjeran uzorak sudionika koji čini 14 obitelji, a kriterijski član je dječak u dobi od 8 do 11 godina kojemu je dijagnosticiran ADHD, a uključen je u redovan sustav obrazovanja. U istraživanju su prikazani rezultati 31 sudionika ; sedamnaestero roditelja i četrnaestero djece koji žive u gradu Zagrebu. U svakoj je obitelji proveden jedan polustrukturirani, fenomenološki intervju s roditeljem/ima te tri intervjua sa svakim djetetom. U svrhu facilitacije razgovora s djetetom korištena je ekspresivna tehnika posuđena iz terapije igrom pod nazivom Igra Svijeta. Cijelo istraživanje provedeno je u skladu s načelima etičnog istraživanja s ljudima, te se posebno poštivao Etički kodeks u istraživanju s djecom. Podaci su obrađeni metodom interpretativne fenomenološke analize (IPA), kojom je generirano pet nadređenih tema iz roditeljskih intervjua te četiri teme iz intervjua provedenih s djecom. Prilikom opisivanja svojih svakodnevnih iskustava roditelji i djeca dijele zajedničke teme koje se tiču doživljaja sebe/svog djeteta u kontekstu ADHDa, izazova djetetovog školovanja, iskustva stigmatizacije i važnosti sustava podrške. Teme koje su specifične samo za roditelje su: izrazit roditeljski angažman u skrbi za dijete s ADHDom te posljedična emocionalna i fizička iscrpljenost, stres i strategije suočavanja, prenesena stigma i socijalna izolacija, samoedukacija i zastupanje djeteta te osobni razvoj. Od dječaka se zasebno saznaje njihovo iskustvo življenja s ADHDom, njihovi interesi i želje te iskustva u odnosu s vršnjacima. Iz rezultata proizlazi da je podrška ovim obiteljima uglavnom nesustavna i nedostatna te ovisna o angažmanu i upornosti samog roditelja. Kvaliteti života ovih obitelji doprinosi razumijevanje izazova s kojima se suočava dijete s ADHDom te podrška, prihvaćanje i uključenost, kao i djetetovi uspjesi i sudjelovanje u njemu smislenim okupacijama. Kvalitetu života obitelji narušavaju nerazumijevanje, predrasude i osuđivanje drugih, zatim svakodnevni stresori i napor vezani uz organizaciju dnevnih okupacija, a posebice školskih zahtjeva i obveza, pretrpanost socijalnim i okupacijskim ulogama roditelja, socijalna marginalizacija, okupacijska deprivacija i neravnoteža te izloženost djeteta vršnjačkom uznemiravanju, kao i psihološka i emocionalna opterećenost sviju. Ovo istraživanje potvrđuje dosadašnja istraživanja iskustva svakodnevnog života obitelji djece s ADHDom, no stavlja informacije u hrvatski kontekst te nudi novu perspektivu koristeći okupacijske teorijske modele i koncepte, koji su se u ovom radu pokazali kao informativan i učinkovit način organizacije i interpretacije podataka, ali i kao životna mjera kvalitete života roditelja i djece s ADHDom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija, Socijalne djelatnosti, Interdisciplinarne društvene znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Zdravstveno veleučilište, Zagreb