Naslov
Kriptirani kod - medij digitalnog potrošača
(Encrypted code - the medium of the digital consumer)

Autori
Horvat, Jasna ; Mijoč, Josipa ; Tomašević, Nives

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Digitalno doba : masovni mediji i digitalna kultura

Urednik/ci
Zgrabljić Rotar, Nada

Izdavač
Jesenski i Turk ; Sveučilište u Zadru ; Sveučilište u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2020

Raspon stranica
367-397

ISBN
978-953-222-835-9

Ključne riječi
kriptirani kod ; kod brzog odgovora ; nakladništvo ; pametna knjiga ; konvergiranje ; digitalni potrošač
(encrypted code ; QR code ; publishing ; smart book ; convergence ; digital consumer)

Sažetak
Pojava kriptiranog koda poznatog kao dvodimenzijski (2D) kod, a kasnije kod brzog odgovora, otvorila je brojna pitanja o učincima njegove uporabe, a njegovo korištenje u nakladništvu pružilo je nove uvide u konvergenciju medija. Na rast uporabe kriptiranih kodova utjecali su pametni telefoni i digitalni potrošači koji mnogo vremena provode koristeći digitalne tehnologije. S porastom broja digitalnih potrošača uočava se kako se njihovim zahtjevima prilagođavaju i kriptirani kodovi koji postaju personalizirani. Kriptirani kodovi koriste se i u nakladništvu, ponajprije kao marketinško pomagalo u prodajnim katalozima, a mogu biti i integralni dio književnih tekstova (primjerice u romanima Jasne Horvat Vilijun (2016) i Atanor (2017)) te stručnih i znanstvenih radova (npr. u udžbeniku Ivane Hebrang Grgić Kratka povijest knjižnica i nakladnika (2018), te u studiji Jasne Horvat, Josipe Mijoč i Ane Zrnić Ars Andizetum (2018)). Književni tekstovi koji sadrže kriptirane kodove proširuju autorski doprinos tekstu i odašilju dodatne književne poruke čitatelju. Naime, kriptirani romani pokazali su da se autorska praksa može proširiti primjerice na snimanje filmova, koji putem kriptiranih kodova čitatelju prenose autorski glas izražen filmom te time proširuju književnu poruku. Zahvaljujući takvim postupcima kriptirani tekstovi mogu biti dovršeni i nakon objave tiskanog izdanja, i u njih mogu biti ugrađeni različiti paratekstualni dodaci (filmovi, glazba, znanstveni članci, internetske poveznice i sl.) nesvojstveni tiskanom književnom ili znanstvenom tekstu. U ovom radu se analiziraju promjene do kojih je dovela uporaba kriptiranih kodova, s posebnim osvrtom na njihovu komunikacijsku ulogu i ulogu medija kojim se proširuje doživljaj čitanja. Istraživanjem teorijskih spoznaja i postojećih praksi kriptiranog kodiranja razmatraju se komunikacijske varijacije kriptiranih kodova i raznolikost njihove uporabe, čemu je pridonijela i mogućnost besplatnog (de)kriptiranja kodova brzog odgovora kao i mogućnost autora da se u kontekstu otisnutog teksta ostvari kao autor većeg broja različitih interpretacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA