Naslov
Prenamjena vojnih nekretnina u Hrvatskoj: uvod u studije slučaja
(Military base conversion in Croatia: introduction to case studies)

Autori
Kardov, Kruno

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Kome propadaju bivše vojne nekretnine? Iskustva prenamjene u Hrvatskoj

Urednik/ci
Kardov, Kruno ; Tabak, Igor

Izdavač
Centar za mirovne studije (CMS) ; Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2014

Raspon stranica
47-53

ISBN
978-953-7729-26-4

Ključne riječi
prenamjena vojnih nekretnina, civilno-vojni odnosi, Hrvatska
(military base conversion, civil-military relations, Croatia)

Sažetak
U radu se analizira proces prenamjene vojnih nekretnina u Hrvatskoj kroz različite institucionalne aranžmane i cikluse prenamjena. Prvi ciklus prenamjena obuhvaća razdoblje od 1992. do 1994. godine kojega karakterizira najveći prijenos bivših vojnih nekretnina u civilnu sferu i on se nedvojbeno može povezati s prijenosom nasljeđenih nekretnina koje su svojim razmještajem i brojnošću daleko nadilazile potrebe nove vojske, a što je slično situaciji koja je tih godina bila prisutna i u drugim europskim zemljama. Period od 1995. do 2000. godine u hrvatskom slučaju je obilježen zamrzavanjem procesa prenamjene, a što reflektira slične procese i u drugim segmentima vojnog sustava u tom vremenu (npr. procesi vezani uz kadrovske politike u vojnom sektoru). Drugi ciklus prijenosa i prenamjena u Hrvatskoj se odvija nakon 2000. godine. Za razliku od drugih europskih zemalja u kojima je drugi ciklus bio vezan za ukidanje univerzalnog novačenja u hrvatskom slučaju drugi ciklus je obilježen raznovrsnim faktorima, od nastavka započetih procesa iz prvog ciklusa do različitih reformskih inicijativa, političkih pritisaka, vojnih faktora određenih budžetskim uštedama, smanjenjem vojnoga ljudstva i sl. U radu se analizira razvoj strateškog i regulativnog okvira koji je utjecao na procese prenamjene u Hrvatskoj u različitim vremenskim periodima te se opisuju organizacijski modeli i institucionalne inovacije u procesu prenamjene. Zaključuje se da se proces prenamjene odvijao u okolnostima nedovoljno razvijenoga sustava upravljanja državnom imovinom, nejasnih institucionalnih nadležnosti i u uvjetima nedovoljno transparentnog i koordiniranog djelovanja civilnog i vojnog sustava. Problem prenamjene je bio razumijevan kao prijenos nekretnine čime su zanemarivani drugi aspekti u procesima prenamjene, a što je značajno produljivalo proces te u različitim slučajevima rezultiralo izostankom pozitivnih učinaka na lokalne zajednice i vojni sektor.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA