Pregled bibliografske jedinice broj: 1075157
PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE
PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE // Fluminensia, 30 (2018), 2; 209-228 doi:10.31820/f.30.2.12 (recenziran, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 1075157 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I
MOGUĆNOST METALINGVISTIKE
(THE PROBLEM OF THE CONSTITUTION OF THE SPEAKING
SUBJECT AND THE POSSIBILITY OF METALINGUISTICS)
Autori
Jurak, Karlo
Izvornik
Fluminensia (0353-4642) 30
(2018), 2;
209-228
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
govoreći subjekt ; jezična struktura ; jezično upravljanje ; metajezik ; metajezična sposobnost ; metalingvistika
(speaking subject ; linguistic structure ; language management ; metalanguage ; metalingual ability ; metalinguistics)
Sažetak
Problem odnosa između jezične strukture i govorećeg subjekta zahvaća skoro svaku lingvističku teoriju još i prije Ferdinanda de Saussurea koji je tu dihotomiju razvio do krajnjih konzekvenci u utemeljenju strukturalizma kao znanstvene paradigme. Tu centralnu dihotomiju prate i druge poput one između funkcije i forme te primata jezika ili mišljenja. Razmatrajući tako lingvističke teorije prije i poslije Saussurea možemo vidjeti da je svugdje barem implicitno prisutan ovaj problem. Kako bi se taj problem nadišao, u ovom se radu konstituciji govorećeg subjekta prilazi mimo ustaljenih dihotomija koristeći koncepte jezičnog upravljanja, metajezika te metajezične sposobnosti. Uz to dolaze pretpostavke o svjesnosti jezične djelatnosti, njezinu inherentno metajezičnom karakteru te mogućnosti konstituiranja subjektivnosti samoga govornoga aktera pomoću refleksivnosti i dijalogičnosti. U tu svrhu govoreći se subjekt provlači kroz tri dimenzije sa svojim specifičnim problemima – kroz filozofsku, političko i pragmatičku dimenziju. Glavna je značajka filozofske dimenzije ontološko i epistemološko utemeljenje jezičnoga fenomena te odnos jezika i mišljenja ; kod političke dimenzije riječ je o pitanjima moći i hegemonije ; na pragmatičkoj se razini ističe raspad dihotomije između deskriptivnosti i performativnosti kao različitih jezičnih funkcija. Konačno, cilj je rada na navedenim pretpostavkama afirmirati metalingvistiku univerzalnoga karaktera ostajući u imanentnim okvirima, tj. u okvirima samoga jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus