Naslov
Effects of Block vs. Traditional Scheduling on High School Science Success—Lessons from Biology Classes

Autori
Labak, Irena ; Sertić Perić, Mirela ; Radanović, Ines

Izvornik
Education sciences (2227-7102) 10 (2020), 8; 209, 19

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
student achievement ; student performance categories ; class scheduling ; prior knowledge

Sažetak
Many studies investigate the effects of block vs. traditional class scheduling on the students’ success in high-school science classes. However, it is rare for studies to investigate the interactive effect of class scheduling and students’ average performance on the students’ success. We investigated how block (B) vs. single (S) class scheduling, students’ average performance and their interaction affect students’ success in high school biology course. The study included 281 high school students (1st to 4th grade ; 124 students from S-, 157 from B-scheduled classes) participating in: (1) first written exam conducted to evaluate students’ initial knowledge ; (2) teaching in block- vs. single- scheduled classes ; (3) second written exam conducted to assess students’ achievement after block- vs. single-scheduled classes. Block- scheduled classes improved students’ performance in 3rd grade only. In 1st and 2nd grade, students from single-scheduled classes achieved better results. In 4th grade, there was no significant difference in success among block- vs. single-scheduled classes. Block- scheduled classes did not affect students’ success equally across all student performance categories. When estimating the effects of class scheduling on students’ success, students’ age, prior knowledge, overall performance and complexity of educational topics should be considered. PROŠIRENI SAŽETAK NA HRVATSKOM JEZIKU: U ovom radu objavljeni su rezultati istraživanja u području edukacije biologije o učincima primjene blok-sata u nastavi biologije tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Usprkos uključenom praktičnom radu učenika tijekom nastave, vjerojatno je da neke teme (npr. vrste eukariotske i prokariotske stanice u 1. razredu, protoktisti i gljive u 2. razredu) i pridruženi ishodi učenja, ne donose nužno koristi u smislu poboljšane uspješnosti učenika uz nastavu u blok-satu, jer veći blokovi ne pružaju dovoljno vremena za konsolidaciju nove i složene terminologije. Zbog toga za poučavanje manje složenih tema koje obiluju novim činjenicama i novom znanstvenom terminologijom treba koristiti manje zahtjevne nastavne aktivnosti koje se mogu dovršiti i sistematizirati unutar jednog nastavnog sata od 45 minuta i redovito ponavljati na idućim satovima. U 3. razredu učenici su postigli bolje rezultate kada su učili u blok-satovima, dok su učenici 4. razreda pokazali iste rezultate bez obzira na raspored (pojedinačni sat ili blok-sat). U biologiji su ključni koncepti uglavnom povezani s temama koje uključuju procese (npr. fotosinteza) i apstraktne ideje (npr. genetika, evolucija) u odnosu na znanje usmjereno na sadržaj (npr. strukturne i taksonomske značajke organizma), a oni se upravo uče i pobuđuju interes učenika u višim razredima gimnazije. Također to ukazuje da porastom prethodnog znanja (tj. izgradnjom složenije mreže znanja) tijekom školovanja smanjuje se stupanj pomoći i vodstva nastavnika u konceptualnom povezivanju. U 4. razredu stupanj postojećih znanja učenika vjerojatno je zadovoljavajući, tako da su učenici mogli lako savladati novi sadržaj bez obzira na trajanje podučavanja. Primjena nastave u blok-satovima nema isti učinak kod svih učenika – učenici različitih kategorija uspješnosti različito reagiraju na primjenu blok-sata u nastavi biologije. Nastava u blokovima općenito nema značajan utjecaj na uspjeh dobrih i izvrsnih učenika, jer su uspješni bez obzira na način na koji su podučavani, dok može rezultirati pogoršanjem uspjeha slabijeg učinka učenika. Tradicionalna nastava od 45 minuta koristi napretku učenika srednje uspješnosti, ali može uzrokovati pogoršanje uspjeha učenika niske uspješnosti. Blok-sat ne mora nužno smanjiti zadržavanje znanja, ako se oslanja na kvalitetne upute nastavnika uz aktivno angažiranje učenika zbog čega će razumijevanje i dugoročno zadržavanje znanja biti olakšano. Ukazano je da učenici - kada se približavaju kraju svog srednjoškolskog obrazovanja uz više iskustva i prethodnih znanja - mogu dostići istu razinu uspjeha bez obzira na njihovu kategoriju uspješnosti ili trajanje poučavanja neke teme (blok ili pojedinačno). Zaključeno je da pri planiranju i uvođenju blok-sati u nastavu biologije treba uzeti u obzir dob učenika, prethodno znanje učenika, ukupni uspjeh (kategorije uspješnosti) učenika i složenost obrazovnih tema.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Biologija, Interdisciplinarne prirodne znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA