Naslov
UTJECAJ ANTROPOGENIZACIJE NA OSOBINE TLA POD VINOGRADIMA I MASLINICIMA NA OTOKU HVARU
(ANTHROPOGENIZATION INFLUENCE ON SOIL PROPERTIES OF VINEYARDS AND OLIVE ORCHARDS ON ISLAND HVAR)

Autori
Runjić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Poljoprivredno-prehrambeni fakultet

Mjesto
Sarajevo

Datum
10.03

Godina
2020

Stranica
179

Mentor
Čustović, Hamid

Ključne riječi
antropogenizacija tla, vinogradarska i maslinarska tla
(soil anthropogenization, vineyard, olive orchard)

Sažetak
Različiti načini korištenja zemljišta značajno određuju karakteristike i pravac, te intenzitet pedogenetskih procesa u tlu. Poljoprivredna proizvodnja na otoku Hvaru nalazi se u rasponu od tradicionalne ekstenzivne proizvodnje, pa do visoko intenzivirane proizvodnje sa visokim ulaganjima. Različiti stupnjevi antropogenizacije tla su posljedica različitih poljoprivrednih praksi. Da bi se istražio utjecaj antropogenizacije i ostalih važnih pedoloških faktora pedogeneze uzorci tla su uzeti s obzirom na: način korištenja zemljišta (maslinici i vinogradi), matične podloge (kvartarne kolvijalne naslage, pleistocenski eolski pijesci i kvartarni aluvijalni, eolski i deluvijalni nanosi) i reljefne pozicije. Antropogenizacija je prepoznata kao jedan od bitnijih procesa u pedogenezi ovih tala. Jačina utjecaja antropogenizacije na njihove karakteristike posljedica je tisućljetne upotrebe ovih zemljišta u poljoprivredne svrhe. Obrada tla je prepoznata kao najvažniji faktor poljoprivredne proizvodnje na istraživanom području koji je imao dominantan utjecaj na karakteristike tla. Obrada tla vinograda je mnogo intenzivnija i učestalija u odnosu na obradu tla u maslinicima. Najveći utjecaj obrade tla je vidljiv u mehaničkoj destrukciji strukturnih agregata tla. Ubrzana mineralizacija organske tvari, uslijed obrade tla, također ima znatan utjecaj na strukturu i stabilnost agregata tla. Generalno gledajući tla vinograda u odnosu na tla maslinika su bila manje humozna, nestabilnije strukture, poroznija i većeg kapaciteta za zrak i manjeg kapaciteta za vodu. Utjecaj reljefa na karakteristike istraživanih tla pokazao se također vrlo bitnim. Zbog erozijskih procesa gornji dijelovi padine su imali veći sadržaj skeleta, pijeska i manji sadržaj gline u odnosu na donje dijelove. Sadržaj ukupnih karbonata i pH vrijednost veća je u gornjim dijelovima padine zbog procesa ispiranja bikarbonata u dublje slojeve i zbog toga što je karbonatni matični supstrat na gornjim dijelovima bliže površini nego na donjim dijelovima padine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA