Pregled bibliografske jedinice broj: 1074470
Tko (ni)je "spoznal" (n)i "prepoznal" "kipa domovine"? Od Štoosa preko Matoša prema Krleži
Tko (ni)je "spoznal" (n)i "prepoznal" "kipa domovine"? Od Štoosa preko Matoša prema Krleži // Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu, XLV (2012), 6; 25-52 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1074470 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tko (ni)je "spoznal" (n)i "prepoznal" "kipa
domovine"? Od Štoosa preko Matoša prema Krleži
(Who did(n't) "realize" and/or "recognize" the
true meaning of the "figure of homeland"? From
Štoos via Matoš leading up to Krleža)
Autori
Coha, Suzana
Izvornik
Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu (0453-1116) XLV
(2012), 6;
25-52
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hrvatsko kajkavsko pjesništvo ; tema domovine ; Pavao Štoos ; Antun Gustav Matoš ; Miroslav Krleža
(Croatian poetry in the Kajkavian dialect ; the topic of homeland ; Pavao Štoos ; Antun Gustav Matoš ; Miroslav Krleža)
Sažetak
U radu se analiziraju i interpretiraju tekstovi Pavla Štoosa i Antuna Gustava Matoša, ilustrativni za njihovo kajkavsko stvaralaštvo, s jedne, te za reprezentaciju domovinskih tema, s druge strane. Tragom naslova Štoosove elegije iz 1831, reprintirane u središnjem preporodnom književnom glasilu Danici 1835, ali i tragom književnih interpretacija domovinske povijesti i domovinske sudbine te tragom interpoliranja kajkavske u kanon novije hrvatske književnosti najavljuju se sljedeći koraci koji bi, kao logičan nastavak u ovome tekstu predstavljenih čitanja, nužno vodili Krleži, i to ne samo pjesmi "Lamentacija o štibri", posvećenoj "Pavlu Štosu horvackemu vitiznancu ki kipa domovine ni spoznal ni prepoznal", već širem njegovu opusu. Sumirajući zaključke do kojih se predstavljenim analizama došlo, ali i pretpostavke koje su se slijedom tih zaključaka nametnule, u završnome se dijelu rada ističe kako su nacionalna povijest i nacionalna 'sudbina' činjenice koje se u hrvatskoj kulturi oblikuju koliko književnim referiranjima na stvarnost, toliko i intertekstualnim ulančavanjima, tj. opsesivnim ponavljanjima odnosno prevrednovanjima stanovitih tema i motiva. Shvaćajući ih na taj način, tj. kao činjenice koje ne prethode jeziku već se događaju (ili stvaraju) s njime i u njemu, zaključuje se kako je ono na što mislimo pod pojmovima 'hrvatska povijest' i 'hrvatska sudbina', između ostalih svojih sastavnica, i doslovce neodvojivo od onoga što bismo, citirajući Krležin "Planetarijom", mogli nazvati "kajkavske Riječi" starom kajkavskom kobi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
