Naslov
Usmenoknjiževne vrste sinjskoga kraja u etnološkom kontekstu
(ORAL LITERARY FORMS OF THE SINJ REGION IN AN ETHNOLOGICAL CONTEXT)

Autori
Bandić, Anđela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
17.07

Godina
2020

Stranica
47

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić ; dr. sc. Sandra Lukšić

Ključne riječi
usmena književnost, Gospa, običaji, Sinj.
(oral literature, Miraculous Lady of Sinj, traditional customs, the town of Sinj)

Sažetak
U ovom radu prikazani su nekadašnji životi ljudi na području sinjskog kraja te niz običaja, događaja, priča, pjesama i molitva vezanih za svadbe, eshatološke predaje, legenda o Čudotvornoj Gospi Sinjskoj, rera i narodna nošnja te svetkovine Badnjaka, Cvjetnice i Velikog tjedna. Sklapanju braka prethodilo je upoznavanje mladića i djevojke, a to se najčešće odvijalo na sijelima (vrsta društvenog okupljanja). Gospinu su sliku ramski svećenici donijeli sa sobom u Sinj kao najveću dragocjenost koju su posjedovali. Eshatološke predaje pripovijedaju o potresnom pojavljivanju umrle nekrštene djece, tintilinića, tijekom noći. Badnjak je dan uoči Božića, a običaji specifični za njega se mogu podijeliti na Badnje jutro, Badnji dan i Badnju noć. Veliki tjedan u crkvenoj godini obuhvaća dane od Cvjetnice do Uskrsa, a glavni dani su Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Obilježeni su nizom crkvenih tradicijskih običaja. Na Cvjetnicu ujutro se umiva u cvijeću, a u crkvu se nose grančice masline i lovora na blagoslov. Za Sinj je specifična rera - izvorna pjesma Cetinskoga kraja. Narodna nošnja je odjeća koja se nosila u prošlosti, do danas rijetko sačuvana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA